Linux cesto postavljana pitanja uz odgovore
Robert Kiesling, kiesling@ix.netcom.com
8. studenog 1998.
Ovo je popis cesto postavljanih pitanja o Linuxu, besplatnom Unixu za
otprilike svaku racunalnu hardversku platformu na planetu. Izvorno
napisan za 386/486/586 Intele s ISA sabirnicom, prenesen je na Alphu,
MIPS, ARM, 680x0 i PPC procesore, te mnoge druge. (Pogledajte pitanje
``Sto je Linux?''.) Ovaj dokument bi trebalo citati zajedno s KAKO-ima
Linux Documentation Projecta. (Pogledajte ``Gdje da FTP-om nabavim
Linux materijale?'' i ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
dokumentaciju?''.) IINNFFOO--SSHHEEEETT i MMEETTAA--FFAAQQ, koji se nalaze na istom
mjestu, takoder sadrze popise izvora informacija o Linuxu. Molim vas,
procitajte ih, kao i ``Jos uvijek niste odgovorili na moje pitanje!'',
prije slanja svog pitanja u Usenet grupu. Ovaj dokument postoji i u
PostScript, HTML, SGML te obicnoj ASCII verziji (pogledajte ``Formati
u kojima je ovaj FAQ dostupan.'').
______________________________________________________________________
Sadrzaj
1. Uvod i opcenite informacije
1.1 Sto je Linux?
1.2 Gdje poceti?
1.3 Kakav softver Linux podrzava?
1.4 Da li Linux radi na mom racunalu? Koji hardver podrzava?
1.5 Za koje jos procesore postoje portovi?
1.6 Koliko Linuxu treba prostora na disku?
1.7 Koliko Linuxu treba memorije?
1.8 Koliko memorije Linux moze iskoristiti?
1.9 Je li Linux u javnom vlasnistvu? Cija su autorska prava?
2. Mrezni izvori i resursi.
2.1 Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?
2.2 Gdje se na WWW-u nalaze informacije o Linuxu?
2.3 Koje su Linux Usenet grupe?
2.4 Gdje mogu naci informacije o Linuxu i Y2K bugu?
2.5 Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?
2.6 Nemam pristup FTP-u. Gdje da nabavim Linux?
2.7 Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem informacije?
2.8 Koje su mailing liste?
2.9 Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?
3. Kompatibilnost s drugim operacijskim sustavima.
3.1 Moze li Linux dijeliti disk s DOS-om? OS/2? 386BSD? Windows 95?
3.2 Kako pristupiti datotekama na DOS particiji ili disketi?
3.3 Da li Linux podrzava sazete ext2 datotecne sustave?
3.4 Mogu li koristiti svoj Stacker/DBLSPC/itd. DOS disk?
3.5 Mogu li iz Linuxa pristupati OS/2 HPFS particijama?
3.6 Moze li Linux pristupati Amiginom datotecnom sustavu?
3.7 Moze li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?
3.8 Moze li Linux pristupati SMB datotecnom sustavu?
3.9 Moze li Linux pristupati Macintoshevom datotecnom sustavu?
3.10 Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows programe?
3.11 Kako dignuti Linux iz MS-DOS-a?
3.12 Kako dignuti Linux iz OS/2-ovog Boot Managera?
3.13 Kako dijeliti swap particiju izmedu Linuxa i MS Windowsa?
4. Rad s datotecnim sustavima, diskovima i pogonima pod Linuxom
4.1 Kako natjerati Linux da radi s mojim diskom?
4.2 Kako vratiti obrisane datoteke?
4.3 Kako promjeniti velicinu particije (bez brisanja)?
4.4 Postoji li program za defragmentiranje ext2fs-a itd.?
4.5 Kako formatirati i napraviti datotecni sustav na disketi?
4.6 Dobivam grde poruke o inodeovima, blokovima i slicnim stvarima.
4.7 Moj swap ne radi.
4.8 Kako maknuti LILO da se opet dize DOS?
4.9 Zasto ne mogu koristiti fdformat osim kao root?
4.10 Moje ext2fs particije provjeravaju se kod svakog dizanja sustava.
4.11 Ne mogu pisati na svoj root datotecni sustav!
4.12 Imam ogroman /proc/kcore! Mogu li ga obrisati?
4.13 Moj AHA1542C ne radi s Linuxom.
5. Portiranje, kompajliranje i nabavljanje programa
5.1 Kako se programi kompajliraju?
5.2 Kako instalirati GNU programe?
5.3 Kako portirati XXX na Linux?
5.4 Sto je ld.so i gdje ga nabaviti?
5.5 Kako nadograditi librarye bez raspadanja sustava?
5.6 Je li netko portirao/kompajlirao/napisao XXX za Linux?
5.7 Mogu li koristiti kod ili kompajler kompajliran za 486 na svojoj 386?
5.8 Sto znaci gcc -O6?
5.9 Gdje su linux/*.h i asm/*.h?
5.10 Dobivam greske kod kompajliranja kernela.
5.11 Kako napraviti djeljeni library?
5.12 Moje izvrsne datoteke su (vrlo) velike.
5.13 Podrzava li Linux visenitnost ili lakse procese?
5.14 Gdje se nalazi lint za Linux?
5.15 Gdje se nalazi kermit za Linux?
6. Rjesenja cestih sporednih problema.
6.1 free izbacuje core.
6.2 Sat mi je vrlo netocan.
6.3 Set-uid skripte ne rade.
6.4 Slobodna memorija koju prijavljuje free stalno se smanjuje.
6.5 Kada dodam vise memorije, sustav se uzasno uspori.
6.6 Neki programi (tj. xdm) ne daju mi da se logiram.
6.7 Neki programi pustaju me da se logiram bez lozinke.
6.8 Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/...
6.9 Mogu se logirati samo kao root.
6.10 Zaslon mi je pun cudnih znakova umjesto slova.
6.11 Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to sredim.
6.12 Otkrio sam ogromnu sigurnosnu rupu u rm!
6.13 lpr(1) i/ili lpd(8) ne rade.
6.14 Vrijeme na datotekama s MS-DOS particija netocno se postavlja.
6.15 Kako natjerati LILO da digne datoteku vmlinux?
7. Kako napraviti ovo ili saznati ono...?
7.1 Kako gledati unatrag u tekstualnom modu?
7.2 Kako se prebacuje izmedu virtualnih konzola? Kako ih ukljuciti?
7.3 Kako postaviti vremensku zonu?
7.4 Koju verziju Linuxa i ime racunala koristim?
7.5 Kako iskljuciti ili ukljuciti izbacivanja corea?
7.6 Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?
7.7 Mogu li imati vise od 3 serijska porta dijeljenjem interrupta?
7.8 Kako napraviti disketu s koje se moze dici sustav?
7.9 Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski, itd.?
7.10 Kako natjerati NUM LOCK da se sam pali?
7.11 Kako postaviti pocetne boje terminala?
7.12 Kako dobiti vise od 128 MB swapa?
8. Sporedne informacije i odgovori na pitanja.
8.1 Kako pod Linuxom programirati XYZ?
8.2 Sto znaci sve ovo s ELF-om?
8.3 Sto je .gz datoteka? A .tgz? A...?
8.4 Sto znaci VFS?
8.5 Sto je BogoMips?
8.6 Sto je Linux Journal i gdje ga nabaviti?
8.7 Koje besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?
8.8 Koliko ljudi koristi Linux?
8.9 Kako bih trebao izgovarati Linux?
9. Cesto susretane poruke o gresci.
9.1 Modprobe ne moze naci modul ``XXX'' i slicne poruke.
9.2 Unknown terminal type linux i slicno.
9.3 lp1 on fire
9.4 INET: Warning: old style ioctl... called!
9.5 ld: unrecognized option '-m486'
9.6 GCC kaze Internal compiler error
9.7 make kaze Error 139
9.8 shell-init: permission denied kad se logiram.
9.9 No utmp entry. You must exec... kad se logiram.
9.10 Warning -- bdflush not running.
9.11 Warning: obsolete routing request made.
9.12 EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.
9.13 EXT2-fs warning: maximal count reached.
9.14 EXT2-fs warning: checktime reached.
9.15 df kaze Cannot read table of mounted filesystems.
9.16 fdisk kaze Partition X has different physical/logical...
9.17 fdisk: Partition 1 does not start on cylinder boundary
9.18 fdisk kaze: partition b has an odd number of sectors.
9.19 mtools kazu cannot initialise drive XYZ
9.20 Na pocetku dizanja: Memory tight
9.21 syslog mi kaze ``end_request: I/O error, ...''.
9.22 You don't exist. Go away.
10. X Window System.
10.1 Podrzava li Linux X Window?
10.2 Gdje nabaviti XF86Config koji odgovara mom sustavu?
10.3 xterm logini cudno su prikazani u who, finger.
10.4 Ne mogu natjerati X Window da radi kako treba.
11. Pitanja o vrlo starom softveru.
11.1 fdisk kaze cannot use bbb sectors of this partition.
11.2 GCC ponekad koristi ogromne kolicine virtualne memorije i srusi se.
12. Kako dobiti daljnju pomoc.
12.1 Jos uvijek niste odgovorili na moje pitanje!
12.2 Sto staviti u molbu za pomoc.
12.3 Zelim nekome poslati poruku o svom problemu.
13. Administrativne informacije i zahvale.
13.1 Komentari su dobrodosli.
13.2 Formati u kojima je ovaj FAQ dostupan.
13.3 Autorstvo i zahvale
13.4 Odricanje i autorska prava.
14. Hrvatski prijevod
______________________________________________________________________
11.. UUvvoodd ii ooppcceenniittee iinnffoorrmmaacciijjee
11..11.. SSttoo jjee LLiinnuuxx??
Linux je besplatni Unix koji je ispocetka napisao Linus Torvalds uz
pomoc labavo vezane skupine hakera razbacanih po Internetu. Linux
nastoji postivati POSIX, a ima sva svojstva koje ocekujete od
suvremenog, potpuno razvijenog Unixa: pravu visezadacnost, virtualnu
memoriju, djeljene librarye, ucitavanje po zahtjevu, djeljene,
kopiraj-pri-pisanju izvrsne datoteke, dobar rad s memorijom i podrsku
za TCP/IP mreze.
Linux uglavnom radi na 386/486/586 baziranim PC-ima koristeci
hardverske mogucnosti 80386 obitelji procesora (TSS segmenti i ostalo)
za implementaciju tih svojstava. U razvoju su portovi na druge
arhitekture. (Pogledajte ``Za koje jos procesore postoje portovi?''.)
Za vise detalja procitajte Linux IINNFFOO--SSHHEEEETT. (Pogledajte ``Gdje da
nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?''.)
KKeerrnneell Linuxa distribuira se pod GNU OOppccoomm jjaavvnnoomm lliicceennccoomm.
(Pogledajte ``Je li Linux u javnom vlasnistvu? Cija su autorska
prava?''.)
11..22.. GGddjjee ppoocceettii??
Postoji hrpa vecih Linux distribucija. Informacije o njima i njihovoj
instalaciji nalaze se u knjizi IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd (krace
IGS) Matthewa Welsha. Ona se moze naci na stranicama Linux
Documentation Projecta, .
Na LDP-ovim stranicama nalazi se i IInnssttaallllaattiioonn HHOOWWTTOO (domaci
prijevod: IInnssttaallaacciijjaa KKAAKKOO, ; prim.
prev.).
Vecina distribucija dostupna je anonimnim FTP-om s raznih Linux
arhiva. (Pogledajte ``Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?''.)
Postoji i velik broj drugih izdanja koje se distribuiraju manje
globalno jer odgovaraju specificnim lokalnim i nacionalnim potrebama
(na primjer MicroLinux, -- prim.
prev.).
11..33.. KKaakkaavv ssooffttvveerr LLiinnuuxx ppooddrrzzaavvaa??
Linux ima GCC, Emacs, X Window System, sve standardne Unix alate,
TCP/IP (ukljucujuci SLIP i PPP) i stotine programa koje su ljudi za
njega kompajlirali ili portirali.
Postoji DOS emulator zvan DOSEMU. Najnovija stabilna verzija je
0.98.1. FTP arhiva nalazi se na , a WWW
stranice na .
Pod emulatorom radi sam DOS i neke (ali ne sve) DOS aplikacije.
Svakako procitajte datoteku README kako bi odlucili koju cete verziju
uzeti. Pogledajte i DDOOSSEEMMUU HHOOWWTTOO (sada malo zastario -- ne govori o
najnovijoj verziji) koji se moze naci na
.
Rad na emulatoru za Microsoft Windows izvrsne datoteke napreduje.
(Pogledajte ``Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows
programe?''.)
Kod iBCS2 (IIntel BBinary CCompatibility SStandard -- standard za binarnu
kompatibilnost na Intelu), emulatora za SVR4 ELF i SVR3.2 COFF izvrsne
datoteke, moze se ukljuciti u kernel pri kompajliranju. Procitajte
datoteku .
Za vise informacija pogledajte IINNFFOO--SSHHEEEETT, jedan od HOWTO-a
(pogledajte ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?'' i
``Kako portirati XXX na Linux?'').
Neke tvrtke nude komercijalni softver, ukljucujuci Motif. Svoje ponude
objavljuju u comp.os.linux.announce -- probajte pretraziti arhive.
(Pogledajte ``Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?''.)
11..44.. DDaa llii LLiinnuuxx rraaddii nnaa mmoomm rraaccuunnaalluu?? KKoojjii hhaarrddvveerr ppooddrrzzaavvaa??
Za isprobavanje Linuxa treba vam '386, '486 ili '586 s barem 2 MB RAM-
a i jednim disketnim pogonom. Za bilo sto korisno treba vam vise RAM-a
i diskovnog prostora. (Pogledajte ``Koliko Linuxu treba memorije?''.)
Podrzane su VESA lokalna sabirnica i PCI.
MCA (IBM-ova sabirnica) i ESDI tvrdi diskovi uglavnom su podrzani.
Daljnje informacije o MCA sabirnici i karticama koje Linux podrzava
nalaze se na WWW stranici Micro Channel Linux
.
Linux radi na laptopima iz '386 obitelji, uz X u vecini slucajeva.
WWW stranica nalazi se na
.
Za detalje o konfiguracijama, grafickim karticama, disk kontrolerima,
itd. koji rade procitajte IINNFFOO--SSHHEEEETT i HHaarrddvveerr KKAAKKOO. (Pogledajte
``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?''.)
Postoji port Linuxa na 8086, poznat kao EEmbeddable LLinux KKernel SSubset
(ELKS -- ugradivi podskup Linux kernela). To je 16-bitni podskup Linux
kernela koji ce se uglavnom koristiti za manje sustave. Za vise
informacija pogledajte .
Linux nikad nece u potpunosti raditi na 8086 ili '286 jer su mu
potrebne mogucnosti izmjenjivanja zadaca i rada s memorijom kojih na
tim procesorima nema.
Linux podrzava multiprocesiranje na Intel MP arhitekturi. Pogledajte
datoteku Documentation/smp.tex u distribuciji izvornog koda Linux
kernela.
Za (vjerojatno nepotpun) popis hardverskih platformi na koje je Linux
prenesen pogledajte slijedece pitanje.
11..55.. ZZaa kkoojjee jjooss pprroocceessoorree ppoossttoojjee ppoorrttoovvii??
Relativno potpun popis portova Linuxa nalazi se na
te na
.
Vec se poduze radi se na projektu portiranja Linuxa na prikladne 68000
bazirane sustave kao sto su Amige i Atariji. LLiinnuuxxm68k FAQ/ nalazi se
na . URL
pocetne stranice za Linux/m68k je .
m68k port za Amigu Jesa Sorensena nalazi se na
. FAQ o instalaciji
paketa, ciji je autor Ron Flory, moze se naci na
.
Takoder postoji linux-680x0 mailing lista. (Pogledajte ``Koje su
mailing liste?''.)
Postoji (ili je postojala) FTP arhiva Linux/m68k projekta na
, no ta adresa mozda
vise nije aktualna.
Debian GNU/Linux se prenosi na Alphu, Sparc, PowerPC i ARM platforme.
Za svaku postoji mailing lista. Pogledajte
.
Jedna od stranica o Linux-PPC projektu nedavno se preselila. Sadasnja
lokacija je , a njena arhiva je na
.
Stranica o podrsci za Linux-PPC nalazi se na
. Tamo cete naci kernel koji se
distribuira s Linuxom.
Apple sada podrzava razvoj MkLinuxa za Power Macintoshe, baziranog na
OSF-u i Mach mikrokernelu. Pogledajte .
Port na 64-bitnu DEC Alphu/AXP nalazi se na
. Postoji i mailing lista na
vger.rutgers.edu. (Pogledajte ``Koje su mailing liste?''.)
Ralf Beachle radi na portu za MIPS, najprije za R4600 na Deskstation
Tyne strojevima. Linux-MIPS FTP arhive su i . Zainteresirani
mogu slati svoja pitanja i ponude pomoci na linux@waldorf-gmbh.de.
Postoji i MIPS kanal na Linux Activists posluzitelju i mailing lista
linux-mips. (Pogledajte ``Koje su mailing liste?''.)
Trenutno se radi na dva porta Linuxa za ARM obitelj procesora. Jedan
je za ARM3 po Acornu A5000 i ukljucuje odgovarajucu I/O podrsku za
82710/11, a drugi za ARM610 po Acorn RISC PC-u. Port za RISC PC
trenutno je u svojoj ranoj odnosno srednjoj fazi i treba ponovo
napisati podosta koda za rad s memorijom. Port za A5000 je u
ogranicenom beta testiranju. Zavrsena ce verzija vjerojatno uskoro
izaci.
Za detaljnije, novije informacije pratite grupu comp.sys.acorn.misc.
Postoji FAQ na .
Linux SPARC projekt puca od aktivnosti. FAQ je dostupan s stranice
LLiinnuuxx ffoorr SSPPAARRCC pprroocceessssoorrss Jima Minthe,
. SPARC/Linux arhive nalaze se
na .
Takoder postoji port (``Hardhat'') na SGI/Indy strojeve. URL je
.
11..66.. KKoolliikkoo LLiinnuuxxuu ttrreebbaa pprroossttoorraa nnaa ddiisskkuu??
10 MB za vrlo malenu instalaciju na kojoj ga mozete isprobati i ne
puno vise.
Instalaciju koja ukljucuje X Window mozete stisnuti na 80 MB.
Instaliranje Debian GNU/Linuxa zauzima 500 do 1 000 MB, ukljucujuci
izvorni kod kernela, te nesto prostora za korisnicke datoteke i spool
podrucja.
11..77.. KKoolliikkoo LLiinnuuxxuu ttrreebbaa mmeemmoorriijjee??
Barem 4 MB, a i tad cete morati koristiti posebne instalacijske
postupke do instalacije diskovnog swap prostora. Linux ce na 4 MB RAM-
a raditi udobno, iako ce X Window aplikacije raditi sporo jer se
moraju koristiti swap na disku.
Neke novije aplikacije, kao sto je Netscape, zahtijevaju 64 MB fizicke
memorije.
11..88.. KKoolliikkoo mmeemmoorriijjee LLiinnuuxx mmoozzee iisskkoorriissttiittii??
Podosta ljudi pitalo je kako koristiti 64 MB memorije, sto je
predodredena gornja granica. U svoju lilo.conf datoteku stavite ovo:
append="mem=XXM"
gdje je ``XX'' kolicina memorije u megabajtima; na primjer, ``128M''.
Za vise detalja pogledajte man stranicu liloa.
11..99.. JJee llii LLiinnuuxx uu jjaavvnnoomm vvllaassnniissttvvuu?? CCiijjaa ssuu aauuttoorrsskkaa pprraavvaa??
Autorska prava na kernel Linuxa pripadaju Linusu Torvaldsu. On ih je
stavio pod GNU Opcu javnu licencu (GNU GPL -- GGeneral PPublic LLicense),
sto u biti znaci da ga slobodno mozete umnozavati, mijenjati i
distribuirati, ali daljnoj distribuciji ne smijete nametati
ogranicenja, a morate ponuditi i izvorni kod.
To nije isto kao javno vlasnistvo. Za detalje pogledajte CCooppyyrriigghhtt
FFAAQQ, .
Svi su detalji u datoteci COPYING u izvornom kodu Linux kernela (na
vasem sustavu vjerojatno na /usr/src/linux).
Licence alata i programa koji dolaze s instalacijama razlikuju se.
Dosta koda dolazi iz GNU projekta Free Software Foundationa i takoder
je pod GPL-om.
Primjetite da je raspravama o vrlinama ili manama GPL-a mjesto u
gnu.misc.discuss, a ne u comp.os.linux hijerarhiji.
22.. MMrreezznnii iizzvvoorrii ii rreessuurrssii..
22..11.. GGddjjee ddaa nnaabbaavviimm HHOOWWTTOO--ee ii ddrruugguu ddookkuummeennttaacciijjuu??
Trazite na slijedecim mjestima i na njihovim mirrorima.
· ftp.funet.fi: /pub/OS/Linux/doc/HOWTO/
· tsx-11.mit.edu: /pub/linux/docs/HOWTO/
· sunsite.unc.edu: /pub/Linux/docs/HOWTO/
Za potpuniji popis Linux FTP arhiva pogledajte ``Gdje da FTP-om
nabavim Linux materijale?''.
Ako nemate pristup FTP-om, probajte s FTP-preko-maila posluziteljima
na ftpmail@decwrl.dec.com, ftpmail@doc.ic.ac.uk ili ftp-
mailer@informatik.tu-meunchen.de.
Potpun popis HOWTO-a i mini-HOWTO-a moze se naci u datoteci HOWTO-
INDEX u direktoriju docs/HOWTO na FTP arhivama, ili WWW-om na
, ali evo (mozda
nepotpunog) popisa (dokumenti oznaceni znakom _* prevedeni su na
hrvatski -- prim. prev.):
AX25-HOWTO Access-HOWTO
Assembly-HOWTO Benchmarking-HOWTO
BootPrompt-HOWTO* Bootdisk-HOWTO
CD-Writing-HOWTO CDROM-HOWTO
Chinese-HOWTO Commercial-HOWTO
Consultants-HOWTO Cyrillic-HOWTO
DNS-HOWTO* DOS-to-Linux-HOWTO*
DOSEMU-HOWTO Danish-HOWTO
Distribution-HOWTO* ELF-HOWTO
Emacspeak-HOWTO Ethernet-HOWTO
Finnish-HOWTO Firewall-HOWTO
Ftape-HOWTO GCC-HOWTO
German-HOWTO HAM-HOWTO
HOWTO-INDEX Hardware-HOWTO*
Hebrew-HOWTO IPX-HOWTO
ISP-Hookup-HOWTO Installation-HOWTO*
Intranet-Server-HOWTO Italian-HOWTO
Java-CGI-HOWTO Kernel-HOWTO
Keyboard-and-Console-HOWTO MGR-HOWTO
MILO-HOWTO Mail-HOWTO
NET-3-HOWTO NFS-HOWTO
NIS-HOWTO News-HOWTO
Optical-Disk-HOWTO PCI-HOWTO
PCMCIA-HOWTO PPP-HOWTO
Pilot-HOWTO Polish-HOWTO
Printing-HOWTO* Printing-Usage-HOWTO
RPM-HOWTO Reading-List-HOWTO
SCSI-HOWTO SCSI-Programming-HOWTO
SMB-HOWTO Serial-HOWTO
Serial-Programming-HOWTO Shadow-Password-HOWTO
Slovenian-HOWTO Sound-HOWTO
Sound-Playing-HOWTO Spanish-HOWTO
TeTeX-HOWTO Thai-HOWTO
Tips-HOWTO UMSDOS-HOWTO
UPS-HOWTO UUCP-HOWTO
User-Group-HOWTO VAR-HOWTO
VMS-to-Linux-HOWTO XFree86-HOWTO*
XFree86-Video-Timings-HOWTO 3-Button-Mouse
Na se mogu naci
slijedeci mini-HOWTO-i (dokumenti oznaceni znakom _* prevedeni su na
hrvatski -- prim. prev.):
ADSM-Backup AI-Alife
Advocacy Backup-With-MSDOS
Battery-Powered Boca
BogoMips Bridge
Bridge+Firewall Clock
Colour-ls Comeau-C++
DHCPd Dial-On-Demand
Diald Dip+SLiRP+CSLIP
Diskless Dynamic-IP-Hacks
Ext2fs-Undeletion GTEK-BBS-550
HTML-Validation IO-Port-Programming
IP-Alias IP-Masquerade
IP-Subnetworking JE
Jaz-Drive Kerneld
Key-Setup LBX
Large-Disk Linux+DOS+Win95
Linux+DOS+Win95+OS2 Linux+NT-Loader*
Linux+OS2+DOS Linux+Win95*
Loadlin+Win95 Locales
MIDI+SB Mail-Queue
Mail2News Man-Page
Multiple-Disks-Layout Multiple-Ethernet
NFS-Root NFS-Root-Client
Netscape+Proxy Offline-Mailing
Online-Support PLIP
PPP-over-minicom Pager
Partition* Print2Win
Process-Accounting Proxy-ARP
Public-Web-Browser Qmail+MH
Quota RCS
Remote-Boot Remote-X-Apps*
SLIP+proxyARP SLIP-PPP-Emulator
Sendmail+UUCP Software-Building
Software-RAID Soundblaster-16
Soundblaster-AWE64 StarOffice*
Swap-Space Term-Firewall
Tiny-News Token-Ring
Upgrade VPN
Virtual-wu-ftpd Visual-Bell
Win95+Win+Linux Windows-Modem-Sharing
WordPerfect X-Big-Cursor
XFree86-XInside Xterm-Title
Xterminal ZIP-Drive
ZIP-Install
Prijevodi HOWTO-a nalaze se na
i mirrorima
sirom svijeta. Tamo su prijevodi na ove jezike:
kineski (zh) hrvatski (hr)
francuski (fr) njemacki (de)
grcki (el) indonezijski (id)
talijanski (it) japanski (jp)
korejski (ko) poljski (pl)
spanjolski (es) slovenski (sl)
svedski (sv) turski (tr)
HOWTO-a ima i na WWW-u, na stranicama Linux Documentation Projecta,
.
Stalno se pripremaju novi dokumenti. Ako kanite nesto napisati,
kontaktirajte Timothya Bynuma, tjbynum@sunsite.unc.edu, HOWTO
koordinatora. Datoteka sadrzi savjete u pisanju HOWTO-a. WWW stranica na kojoj su
popisani trenutni radovi na HOWTO-ima nalazi se na
.
Niz vodica napisanih u sklopu Linux Documentation Projecta nalazi se
na . Ako ste novi u svijetu Unixa i
Linuxa, molim vas, procitajte ih. Evo popisa trenutno dostupnih:
· TThhee LLiinnuuxx DDooccuummeennttaattiioonn PPrroojjeecctt MMaanniiffeessttoo Matta Welsha,
.
· IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd GGuuiiddee Matta Welsha,
.
· TThhee LLiinnuuxx KKeerrnneell Davida Ruslinga,
.
· TThhee NNeettwwoorrkk AAddmmiinniissttrraattoorr''ss GGuuiiddee Olafa Kircha,
.
· TThhee LLiinnuuxx PPrrooggrraammmmeerr''ss GGuuiiddee Svena Goldta, Svena van der Meera,
Scotta Burketta i Matta Welsha, .
· TThhee LLiinnuuxx SSyysstteemm AAddmmiinniissttrraattoorr''ss GGuuiiddee,, vveerrzziijjaa 00..55 Larsa
Wirzeniusa, .
FAQ za one koji razvijaju Linux kernel se nalazi na
.
Takoder postoji FAQ posebno namijenjen distribuciji Red Hat Linux, na
.
22..22.. GGddjjee ssee nnaa WWWWWW--uu nnaallaazzee iinnffoorrmmaacciijjee oo LLiinnuuxxuu??
Dvije stranice izrazito su dobra pocetna tocka za opcenite informacije
o Linuxu: stranice Linux Internationala, na , te
Linux stranice Linux Onlinea na .
Obje nude veze na druge stranice, informacije o opcenitim stvarima,
distribucijama, novim programima, dokumentaciji i novostima.
Greg Hankins, gregh@cc.gatech.edu, odrzava stranice Linux
Documentation Projecta na . Na toj se
stranici spominju svi FAQ-ovi i HOWTO-i -- i oni u HTML (WWW) formatu,
i oni koji to nisu.
22..33.. KKoojjee ssuu LLiinnuuxx UUsseenneett ggrruuppee??
comp.os.linux.announce je moderirana grupa za najave; ako namjeravate
koristiti Linux, trebali biste je pratiti: sadrzi informacije o novim
verzijama programa, novim portovima, sastancima korisnickih grupa i
komercijalnim proizvodima. To je _j_e_d_i_n_a grupa u koju se mogu slati
komercijalne poruke. Poruke za ovu grupu e-mailom saljite na linux-
announce@news.ornl.gov.
Medutim, comp.os.linux.announce se ne arhivira na DejaNewsu ili Alta
Visti. Cini se kako je jedina arhiva ove grupe
.
[Axel Boldt]
Evo grupa iz comp.os.linux hijerarhije takoder vrijednih citanja --
uvidjet cete da su mnogi cesti problemi presvjezi za dokumentaciju,
ali rijeseni u Usenet grupama.
· comp.os.linux.advocacy
· comp.os.linux.development.apps
· comp.os.linux.development.system
· comp.os.linux.hardware
· comp.os.linux.m68k
· comp.os.linux.misc
· comp.os.linux.networking
· comp.os.linux.setup
· comp.os.linux.x
Nemojte zaboraviti da je Linux POSIX kompatibilan te da je vecina
materijala iz comp.unix i comp.windows.x hijerarhija relevantna. Osim
hardverskih problema i nekih zakucastih ili vrlo tehnickih pitanja na
niskoj razini, te ce grupe biti dobro mjesto za pocetak.
Molim vas, prije slanja poruka procitajte ``Jos uvijek niste
odgovorili na moje pitanje!''. Slanje poruke u vise comp.os.linux
grupa rijetko je pametna zamisao.
Mozda postoje i Linux grupe u vasoj ustanovi ili podrucju -- prvo tamo
provjerite.
Takoder pogledajte ``Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem
informacije?''.
Postoje i druge regionalne i lokalne grupe -- mozda ce vam tamosnji
promet biti podnosljiviji. Francuska Linux grupa je fr.comp.os.linux.
Njemacka je de.comp.os.linux. U Australiji pogledajte
aus.computers.linux. U Hrvatskoj postoji hr.comp.linux. U Italiji
it.comp.linux.
22..44.. GGddjjee mmoogguu nnaaccii iinnffoorrmmaacciijjee oo LLiinnuuxxuu ii YY22KK bbuugguu??
Debian GNU/Linux ljudi imaju izjavu na svojim WWW stranicama na
. Jos jedno mjesto s informacijama o Y2K-u jest
.
U biti, Linux koristi funkcije koje datume pohranjuju kao 32-bitne
brojeve koji broje sekunde od 1970. Taj ce brojac raditi do godine
2038., dokad ce programeri (nadamo se) prepraviti sistemski softver
tako da datume pohranjuje kao 64-bitne brojeve.
Naravno, to ne znaci da aplikacije nisu osjetljive na Y2K gresku ako
ne koriste standardne rutine.
Free Software Foundation ima WWW stranicu o Y2K pitanjima kod GNU
softvera na .
Postoji i Usenet grupa, comp.software.year-2000, za opcenite rasprave
o Y2K problemu.
22..55.. GGddjjee ddaa FFTTPP--oomm nnaabbaavviimm LLiinnuuxx mmaatteerriijjaallee??
Ovo su tri glavne Linux arhive:
· ftp.funet.fi (Finska): /pub/OS/Linux
· sunsite.unc.edu (SAD): /pub/Linux
· tsx-11.mit.edu (SAD): /pub/linux
Najbolje mjesto za nabavljanje Linux kernela je
. Tamo Linus Torvalds salje
najnovije verzije.
Sto se tice americkih distribucija, Debian GNU/Linux se moze naci na
. Red Hat Linux se nalazi na
, a Linux Slackware na .
Sadrzaj tih arhiva prenosi se (kopira, obicno otprilike jednom dnevno)
na vise drugih mjesta. Molim vas, koristite ono koje je vama najblize
-- bit ce brze za vas, a lakse za mrezu.
· ftp.sun.ac.za/pub/linux/sunsite/ (Juzna Afrika)
· ftp.is.co.za/linux/sunsite/ (Juzna Afrika)
· ftp.cs.cuhk.hk/pub/Linux/ (Hong Kong)
· ftp://sunsite.ust.hk/pub/Linux/ (Hong Kong)
· ftp.spin.ad.jp/pub/linux/sunsite.unc.edu/ (Japan)
· ftp.nuri.net/pub/Linux/ (Koreja)
· ftp.jaring.my/pub/Linux/ (Malezija)
· ftp.nus.sg/pub/unix/Linux/ (Singapur)
· ftp.nectec.or.th/pub/mirrors/linux/ (Tajland)
· mirror.aarnet.edu.au/pub/linux/ (Australija)
· sunsite.anu.edu.au/pub/linux/ (Australija)
· ftp.monash.edu.au/pub/linux/ (Australija)
· ftp.univie.ac.at/systems/linux/sunsite/ (Austrija)
· ftp.fi.muni.cz/pub/UNIX/linux/ (Ceska Republika)
· ftp://sunsite.fri.uni-lj.si/pub/linux/ (Slovenija)
· ftp.funet.fi/pub/Linux/sunsite/ (Finska)
· ftp.univ-angers.fr/pub/Linux/ (Francuska)
· ftp.iut-bm.univ-fcomte.fr (Francuska)
· ftp.ibp.fr/pub/linux/sunsite/ (Francuska)
· ftp.loria.fr/pub/linux/sunsite/ (Francuska)
· ftp.dfv.rwth-aachen.de/pub/linux/sunsite/ (Njemacka)
· ftp.germany.eu.net/pub/os/Linux/Mirror.SunSITE/ (Njemacka)
· ftp.tu-dresden.de/pub/Linux/sunsite/ (Njemacka)
· ftp.uni-erlangen.de/pub/Linux/MIRROR.sunsite/ (Njemacka)
· ftp.gwdg.de/pub/linux/mirrors/sunsite/ (Njemacka)
· ftp.rz.uni-karlsruhe.de/pub/linux/mirror.sunsite/ (Njemacka)
· ftp.ba-mannheim.de/pub/linux/mirror.sunsite/ (Njemacka)
· ftp.uni-paderborn.de/pub/Mirrors/sunsite.unc.edu/ (Njemacka)
· ftp.uni-rostock.de/Linux/sunsite/ (Njemacka)
· tp.rus.uni-stuttgart.de/pub/unix/systems/linux/MIRROR.sunsite/
(Njemacka)
· ftp.uni-tuebingen.de/pub/linux/Mirror.sunsite/ (Njemacka)
· ftp.rz.uni-ulm.de/pub/mirrors/linux/sunsite/ (Njemacka)
· ftp.kfki.hu/pub/linux/ (Madarska)
· linux.italnet.it/pub/Linux/ (Italija)
· ftp.unina.it/pub/linux/sunsite/ (Italija)
· giotto.unipd.it/pub/unix/Linux/ (Italija)
· cnuce-arch.cnr.it/pub/Linux/ (Italija)
· ftp.flashnet.it/mirror2/sunsite.unc.edu/ (Italija)
· ftp.nijenrode.nl/pub/linux/sunsite.unc-mirror/ (Nizozemska)
· ftp.LeidenUniv.nl/pub/linux/sunsite/ (Nizozemska)
· ftp.nvg.unit.no/pub/linux/sunsite/ (Norveska)
· ftp://sunsite.icm.edu.pl/pub/Linux/sunsite.unc.edu/ (Poljska)
· ftp.rediris.es/software/os/linux/sunsite/ (Spanjolska)
· sunsite.rediris.es/software/linux/ (Spanjolska)
· ftp.cs.us.es/pub/Linux/sunsite-mirror/ (Spanjolska)
· ftp.etse.urv.es/pub/mirror/linux/ (Spanjolska)
· ftp.etsimo.uniovi.es/pub/linux/ (Spanjolska)
· ftp.luna.gui.es/pub/linux.new/ (Spanjolska)
· ftp.switch.ch/mirror/linux/ (Svicarska)
· ftp.metu.edu.tr/pub/linux/sunsite/ (Turska)
· unix.hensa.ac.uk/mirrors/sunsite/pub/Linux/ (Velika Britanija)
· ftp.maths.warwick.ac.uk/mirrors/linux/sunsite.unc-mirror/ (Velika
Britanija)
· ftp.idiscover.co.uk/pub/Linux/sunsite.unc-mirror/ (Velika
Britanija)
· sunsite.doc.ic.ac.uk/packages/linux/sunsite.unc-mirror/ (Velika
Britanija)
· ftp.dungeon.com/pub/linux/sunsite-mirror/ (Velika Britanija)
· ftp.io.org/pub/mirrors/linux/sunsite/ (Kanada)
· ftp.cc.gatech.edu/pub/linux/ (SAD)
· ftp.cdrom.com/pub/linux/sunsite/ (SAD)
· ftp.siriuscc.com/pub/Linux/Sunsite/ (SAD)
· ftp.engr.uark.edu/pub/linux/sunsite/ (SAD)
· ftp.infomagic.com/pub/mirrors/linux/sunsite/ (SAD)
· linux.if.usp.br/pub/mirror/sunsite.unc.edu/pub/Linux/ (Brazil)
· farofa.ime.usp.br/pub/linux/ (Brazil)
Svi ne prenose cijeli sadrzaj ``izvornih'' arhiva, a neki imaju
dodatne materijale.
22..66.. NNeemmaamm pprriissttuupp FFTTPP--uu.. GGddjjee ddaa nnaabbaavviimm LLiinnuuxx??
Vjerojatno je najjednostavnije naci prijatelja koji ima FTP pristup.
Ako u blizini postoji udruga korisnika Linuxa, mozda ce vam oni
pomoci.
Ako imate razumno dobru e-mail vezu, mozete pokusati s FTP-preko-maila
posluziteljima na ftpmail@ftp.sunet.se, ftpmail@garbo.uwasa.fi ili
ftpmail@ftp.uni-stuttgart.de.
Linux mozete nabaviti i tradicionalnom postom na CD-ROM-u. O takvim
distribucijama govore IInnssttaallaacciijjaa KKAAKKOO, ,
i DDiissttrriibbuucciijjee KKAAKKOO, .
22..77.. NNeemmaamm pprriissttuupp UUsseenneettuu.. GGddjjee ddaa ddoobbiijjeemm iinnffoorrmmaacciijjee??
Bilten comp.os.linux.announce moze se dobiti slanjem rijeci
``subscribe'' (bez navodnika) kao tijela poruke na linux-announce-
REQUEST@news-digests.mit.edu. Toplo preporucam pretplacivanje na tu
listu jer ona pruza vazne informacije i dokumentaciju o Linuxu.
Molim vas, za preplatu koristite -request adrese; poruka poslana na
drugu adresu salje se u Usenet grupu.
22..88.. KKoojjee ssuu mmaaiilliinngg lliissttee??
Oni koji razvijaju Linux sada uglavnom koriste Majordomo posluzitelj
na majordomo@vger.rutgers.edu. Posaljite poruku s rijecju ``lists''
(bez navodnika) u tijelu za popis svih tamosnjih listi; dodajte red s
rijecju "help" za standardnu Majordomovu datoteku s uputstvima o
pretplacivanju i otkazivanju pretplate.
Vecina tih listi se koristi za rasprave o tehnickim problemima u
razvoju Linuxa i buducem razvoju. Nisu namijenjene pitanjima novih
korisnika.
Postoji linux-newbie lista gdje ``nijedno pitanje nije preglupo''.
Nazalost, izgleda da ju cita vrlo malo iskusnijih korisnika i ima vrlo
malen promet.
22..99.. DDaa llii ssee UUsseenneett ggrruuppee nneeggddjjee aarrhhiivviirraajjuu??
Linux Usenet grupe arhiviraju se na ,
i .
sadrzi
arhive comp.os.linux.announce. One se prenose s
, gdje su arhivirane i comp.os.linux,
comp.os.linux.development.apps i comp.os.linux.development.system.
``Lako dostupna'' WWW arhiva comp.os.linux.announce na
podrzava
pretrazivanje i pregledavanje.
33.. KKoommppaattiibbiillnnoosstt ss ddrruuggiimm ooppeerraacciijjsskkiimm ssuussttaavviimmaa..
33..11.. MMoozzee llii LLiinnuuxx ddiijjeelliittii ddiisskk ss DDOOSS--oomm?? OOSS//22?? 338866BBSSDD?? WWiinnddoowwss 9955??
Da. Linux koristi standardni MS-DOS nacin particioniranja, pa vas disk
moze dijeliti s drugim operacijskim sustavima. Primjetit cete,
medutim, da mnogi drugi operacijski sustavi mozda nisu bas
kompatibilni. Na primjer, DOS-ov FDISK.EXE i FORMAT.EXE ponekad
prepisu podatke na Linux particiji jer ponekad netocno koriste podatke
iz boot sektora particije umjesto particijske tabele.
Kako bi takve programe u tome sprijecili, pametno je nulirati -- pod
Linuxom -- pocetak particije koju ste napravili prije nego je pod MS-
DOS-om -- ili necim drugim -- formatirate. Napisite:
dd if=/dev/zero of=/dev/hdXY bs=512 count=1
gdje je hdXY odgovarajuca particija; dakle, /dev/hda1 za prvu
particiju na prvom (IDE) disku.
Linux moze citati i pisati datoteke na vasim DOS i OS/2 FAT
particijama i disketama koristeci ili DOS datotecni sustav ugraden u
kernel ili mtools. U kernelu postoji podrska za datotecni sustav VFAT
kojeg koriste Windows 9x i Windows NT.
Izvjestaji kazu kako postoji OS/2 driver pod GPL-om koji cita i pise
Linux ext2 particije.
Za informacije o podrsci za FAT32 particije pogledajte
.
Pogledajte ``Kakav softver Linux podrzava?'' za detalje i stanje
emulatora DOS, MS Windows i System V programa.
Takoder pogledajte ``Moze li Linux pristupati Amiginom datotecnom
sustavu?'', ``Moze li Linux pristupati Macintoshevom datotecnom
sustavu?'', ``Moze li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?'' i
``Moze li Linux pristupati SMB datotecnom sustavu?''.
Glasine kazu da je NTFS podrska u razvoju, a trebala bi podrzavati
sazimanje kao standardnu mogucnost.
33..22.. KKaakkoo pprriissttuuppiittii ddaattootteekkaammaa nnaa DDOOSS ppaarrttiicciijjii iillii ddiisskkeettii??
Koristite DOS datotecni sustav; dakle, napisite na primjer:
mkdir /dos
mount -t msdos -o conv=text,umask=022,uid=100,gid=100 /dev/hda3 /dos
Ako je to disketa, ne zaboravite je demontirati prije vadenja!
Za kontrolu automatske konverzije kraja reda te izgled dozvola i
vlasnistva datoteka na DOS datotecnom sustavu pod Linuxom mozete
koristiti opcije conv=text/binary/auto, umask=bbb, uid=bbb i gid=bbb.
Ako svoj DOS datotecni sustav montirate stavljajuci ga u /etc/fstab,
tamo mozete dopisati opcije (razdvojene zarezom) umjesto defaults.
A mozete i koristiti mtools, koje i kao izvrsne datoteke i u izvornom
kodu mozete naci na FTP arhivama -- ``Gdje da FTP-om nabavim Linux
materijale?''.
Postoji zakrpa za kernel (znana kao ffdd--ppaattcchheess) koja omogucava
koristenje disketa s nestandardnim brojem traka i/ili sektora;
ukljucen je u 1.1 seriju kernela za alfa testiranje.
33..33.. DDaa llii LLiinnuuxx ppooddrrzzaavvaa ssaazzeettee eexxtt22 ddaattootteeccnnee ssuussttaavvee??
Odnedavno da. Informacije o tome nalaze se na
.
Takoder postoji WWW stranica za e2compr zakrpe. Kod je jos uvijek
eksperimentalan, a sastoji se od zakrpa za 2.0 i 2.1 kernele. Za vise
informacija o projektu, kao i najnovije zakrpe, te adresu mailing
liste, pogledajte .
[Roderich Schupp]
zlibc je program koji postojecim aplikacijama omogucava citanje
sazetih (GNU gzipom) datoteka kao da nisu sazete. Pogledajte u
. Autor je Alain Knuff.
Takoder postoji driver za sazimanje blok uredaja, ``Double'', kojeg je
napisao Jean-Marc Verbavatz, a omogucava sazimanje u letu u kernelu.
Izvorni kod se nalazi na
. Ovaj program uz
datoteke sazima i inodeove i informacije o direktorijima, pa ce bilo
kakav kvar na datotecnom sustavu vjerojatno biti ozbiljan.
Takoder postoji paket imena tcx (TTransparently CCompressed EExecutables
-- transparentno sazete izvrsne datoteke) koji vam omogucava
komprimiranje rjede koristenih izvrsnih datoteka, koje ce se
privremeno dekomprimirati pri koristenju. Nalazi se na
.
33..44.. MMoogguu llii kkoorriissttiittii ssvvoojj SSttaacckkeerr//DDBBLLSSPPCC//iittdd.. DDOOSS ddiisskk??
Donedavno, ne tako lako. DOS 6.x sazetom disku mozete pristupati iz
DOS emulatora (pitanje ``Kakav softver Linux podrzava?''), no to je
teze od pristupanja normalnom DOS disku preko kernel DOS opcije,
modula ili mtoolsa.
Nedavno dodan paket, dmsdos, cita i pise na sazete datotecne sustave
kao sto su DoubleSpace/DriveSpace u MS-DOS-u 6x i Win95, te Stacker
verzije 3 i 4. U arhivama se nalazi na
.
Postoji modul za Linux kernel koji omogucava samo-za-citanje pristup
sazetom disku. Potrazite ga u
.
33..55.. MMoogguu llii iizz LLiinnuuxxaa pprriissttuuppaattii OOSS//22 HHPPFFSS ppaarrttiicciijjaammaa??
Da, ali Linux moze samo citati HPFS particije. Pristup HPFS datotecnom
sustavu moze se ukljuciti pri kompajliranju kernela ili kao modul.
Pogledajte datoteku Documentation/filesystems/hpfs.txt u distribuciji
izvornog koda kernela, te ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati
kernel?''. Nakon toga HPFS particiju mozete montirati, na primjer
pomocu:
mkdir /hpfs
mount -t hpfs /dev/hda5 /hpfs
33..66.. MMoozzee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii AAmmiiggiinnoomm ddaattootteeccnnoomm ssuussttaavvuu??
Linux kernel ima podrsku za Amiga Fast File System (AFFS), verziju 1.3
ili kasniju, kao opciju pri kompajliranju i kao modul. Vise
informacija ima u datoteci Documentation/filesystems/affs.txt u
distribuciji izvornog koda Linux kernela.
Pogledajte ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''.
No Linux podrzava samo AFFS particije na tvrdom disku. Pristup
disketama nije podrzan zbog nekompatibilnosti disketnih kontrolera
Amige te PC-a i radnih stanica. Podrska za AFFS takoder moze montirati
particije koje koristi Un*x Amiga Emulator Bernda Schmidta.
33..77.. MMoozzee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii BBSSDD,, SSyyssVV,, iittdd.. UUFFSS--uu??
Noviji kerneli mogu montirati (samo-za-citanje) datotecni sustav UFS
koji koristi System V, Coherent, Xenix, BSD i derivacije poput SunOS-
a, FreeBSD-a, NetBSD-a i NeXTStepa. UFS podrska moze se ukljuciti pri
kompajliranju kernela ili kao modul.
Pogledajte ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''.
33..88.. MMoozzee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii SSMMBB ddaattootteeccnnoomm ssuussttaavvuu??
Linux podrzava citanje/pisanje na SMB diskove Windowsa for Workgrups i
Windowsa NT. Pogledajte datoteku Documentation/filesystems/smbfs.txt
iz distribucije izvornog koda kernela te ``Kako nadograditi/ponovo
kompajlirati kernel?'' u ovom FFAAQQ-u.
Takoder postoji Samba, skup programa koji nude podrsku za umrezene WfW
datotecne sustave (ako su na TCP/IP-u). Vise informacija nalazi se u
datoteci README na
.
WWW stranice o SMB-u nalaze se na .
33..99.. MMoozzee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii MMaacciinnttoosshheevvoomm ddaattootteeccnnoomm ssuussttaavvuu??
Postoji skup korisnickih programa koji citaju i pisu Macintosh
Hierarchical File System (HFS). Mogu se naci na
.
33..1100.. MMoogguu llii ppoodd LLiinnuuxxoomm ppookkrreettaattii MMiiccrroossoofftt WWiinnddoowwss pprrooggrraammee??
WINE, MS Windows emulator za Linux, jos nije spreman za opcu
distribuciju. Ako zelite pridonijeti njegovu razvoju, pratite
izvjestaje o stanju u Usenet grupi comp.emulators.ms-windows.wine.
Takoder postoji FAQ, kojeg je sastavio P. David Gardner, na
.
Komercijalni proizvod koji radi, poznat kao WABI, trebao bi pruziti
potpunu emulaciju MS Windowsa pod Linuxom. Nudi ga SunSoft, Inc.
U meduvremnu, ako morate raditi na MS Windows programima, najbolje je
rjesenje -- bez sale -- ponovo dignuti stroj. LILO, program za dizanje
Linuxa, moze dici jedan od nekoliko operacijskih sustava odabran iz
izbornika. Za detalje pogledajte LILO-ovu dokumentaciju.
LOADLIN (DOS program za ucitavanje kernela Linuxa ili drugog
operacijskog sustava) je jos jedan nacin zajednickog postojanja Linuxa
i DOS-a. LOADLIN je izrazito zgodan kada Linux zelite instalirati na
treci ili cetvrti disk na sustavu (ili kada dodajete SCSI disk sustavu
koji vec ima IDE).
U takvim slucajevima cesto se dogada da LILO ne moze naci ili ucitati
kernel na ``drugom'' disku. Tako jednostavno napravite direktorij
C:\LINUX (ime nije bitno), u njega stavite LOADLIN i primjerak svog
kernela, pa koristite to.
LOADLIN postuje VCPI. Win95 ce se htjeti spustiti u DOS mod kod
njegova pokretanja (kao i s nekim drugim DOS programima koji rade u
zasticenom nacinu).
Ranije verzije LOADLIN-a ponekad su zahtjevale paket zvan REALBIOS.COM
kojeg je trebalo pokrenuti na (skoro) praznoj sistemskoj disketi kako
bi se mapirali REALBIOS interrupt vektori (prije ucitavanja bilo kakve
softverske podrske). (Cini se da trenutne verzije ne dolaze s njim te
da im nije potreban.)
[Jim Dennis]
33..1111.. KKaakkoo ddiiggnnuuttii LLiinnuuxx iizz MMSS--DDOOSS--aa??
Ako LILO ne radi, a stroj ima MS-DOS ili Microsoft Windowse, mozda ste
dobili racunalo koje se ne moze dignuti. To se moze dogoditi i nakon
nadogradnje vase distribucije Linuxa. Ponovna instalacija LILO-a je
posljednja stvar koju instalacija napravi. Stoga je zivotno vazno kod
instaliranja ili nadogradivanja Linuxa na stroju s dva OS-a imati u
blizini MS-DOS ili Windows rescue disketu kako biste mogli pokrenuti
FDISK -MBR. Potom mozete umjesto LILO-a koristiti LOADLIN.EXE.
Ova CONFIG.SYS datoteka je jedan od mogucih nacina pokretanja
LOADLIN.EXE i dizanja MS-DOS-a ili Linuxa.
[menu]
menuitem=DOS, dizanje DOS-a
menuitem=LINUX, dizanje Linuxa
[LINUX]
shell=c:\redhat\loadlin.exe c:\redhat\autoboot\vmlinuz vga=5 root=/dev/hdc1 ro
[DOS]
STACKS = 0,0
rem Ovdje idu svi ostali DOS driveri.
Ovo stvara izbornik iz kojeg mozete izravno skociti na loadlin, prije
nego sto se ucitaju svi MS-DOS driveri.
Staze i opcije specificne su za odredeni stroj i trebale bi biti
intuitivno ocite najobicnijem promatracu. Za opcije pogledajte
dokumentaciju LOADLIN.EXE. Ista je kao za LILO, a opcije se ionako
samo predaju kernelu.
[Jim Harvey]
33..1122.. KKaakkoo ddiiggnnuuttii LLiinnuuxx iizz OOSS//22--oovvoogg BBoooott MMaannaaggeerraa??
1. Napravite particiju koristeci FDISK.EXE iz OS/2 (ne Linuxov fdisk).
2. Particiju formatirajte pod OS/2, koristeci FAT ili HPFS. To je
potrebno kako bi OS/2 znao da je particija formatirana. (Ovaj korak
nije potreban za OS/2 ``warp'' 3.0.)
3. Dodajte particiju Boot Manageru.
4. Dignite Linux i na particiji napravite datotecni sustav koristeci
mkfs -t ext2 ili mke2fs. Na ovom koraku mozete Linuxovim fdiskom,
ako zelite, promijeniti vrstu nove particije na 83 (Linux Native)
-- to ce nekim automatiziranim instalacijskim skriptama pomoci u
njenom pronalazenju.
5. Na particiju instalirajte Linux.
6. LILO instalirajte na Linux particiju, a _n_e na MBR tvrdog diska.
Tako ce LILO biti boot loader drugog stupnja na samoj Linux
particiji, kako bi se pokrenuo kernel odreden u LILO-ovoj
konfiguracijskoj datoteci. Da bi to radilo, stavite
boot=/dev/hda2
(gdje je /dev/hda2 _p_a_r_t_i_c_i_j_a s koje zelite dignuti sustav) u svoj
/etc/lilo/config odnosno /etc/lilo.config.
7. Provjerite da li je aktivirana particija Boot Managera kako bi ga
mogli koristiti za izbor OS-a.
Na LDP-ovim stranicama, , nalazi se niz
HOWTO-a na temu dizanja vise OS-ova.
33..1133.. KKaakkoo ddiijjeelliittii sswwaapp ppaarrttiicciijjuu iizzmmeedduu LLiinnuuxxaa ii MMSS WWiinnddoowwssaa??
Pogledajte mini-KAKO na tu temu. Trenutno se ne odrzava, no mozete ga
naci na .
44.. RRaadd ss ddaattootteeccnniimm ssuussttaavviimmaa,, ddiisskkoovviimmaa ii ppooggoonniimmaa ppoodd LLiinnuuxxoomm
44..11.. KKaakkoo nnaattjjeerraattii LLiinnuuxx ddaa rraaddii ss mmoojjiimm ddiisskkoomm??
Ako imate IDE ili EIDE disk, procitajte datoteku
/usr/src/linux/drivers/block/README.ide (dio izvornog koda Linux
kernela). Taj README sadrzi dosta natuknica o IDE diskovima. Mnogi
suvremeni IDE kontroleri obavljaju prijevod izmedu "fizickih" i
"logickih" cilindara/glava/sektora.
SCSI diskovima pristupa se preko linearnih brojeva blokova. BIOS
izmislja nekakve "logicke" cilindre/glave/sektore kako bi podrzao DOS.
IBM PC-kompatibilan BIOS obicno nece moci pristupiti particijama koje
se sire na vise od 1024 logicka cilindra, sto ce dizanje Linux kernela
s takvih particija preko LILO-a uciniti u najboljem slucaju
problematicnim.
Takve particije jos uvijek mozete koristiti za Linux ili druge
operacijske sustave koji kontroleru pristupaju izravno.
Preporuceno je napraviti barem jednu Linux particiju potpuno ispod
granice od 1024 logicka cilindra i dizati ga s nje. Tada ce druge
particije biti u redu.
Izgleda da takoder postoje neki problemi s novijim Ultra-DMA
diskovima. Nisam ih jos dobro pregledao, no postaju vrlo cest problem
na SVLUG-ovim instal-festama. Nije ni cudo kada disk od 8 do 12
gigabajta mozete dobiti za 200 ili 300 dolara.
[Jim Dennis]
44..22.. KKaakkoo vvrraattiittii oobbrriissaannee ddaattootteekkee??
Opcenito, to je na Unixima vrlo tesko izvesti zbog njihove
visezadacnosti. Radi se na mogucnosti vracanja obrisanoga pod
ext2fsom, ali ne ocekujte previse.
Postoji vise paketa koji umjesto toga pruzaju nove naredbe za brisanje
i kopiranje koje obrisane datoteke stavljaju u direktorij ``kos za
smece''. Datoteke se mogu spasiti dok se automatski ne obrisu u
pozadini.
A mozete i pretraziti uredaj diska koji sadrzi datotecni sustav u
pitanju. Postupak je slozen i morate biti logirani kao root. Ali je
moguc. Na uredaju diska izvrsite grep; tj.:
grep -b 'biljeske' /dev/hda
Ako podaci nisu prebrisani, trebali biste ih moci vratiti tekstualnim
editorom.
[Dave Cinege]
44..33.. KKaakkoo pprroommjjeenniittii vveelliicciinnuu ppaarrttiicciijjee ((bbeezz bbrriissaannjjaa))??
Koristite program FIPS.EXE za MS-DOS, ukljucen u vecini distribucija
Linuxa.
44..44.. PPoossttoojjii llii pprrooggrraamm zzaa ddeeffrraaggmmeennttiirraannjjee eexxtt22ffss--aa iittdd..??
Da. Postoji defrag, program za defragmentiranje ext2fs, Minix i starih
ext datotecnih sustava pod Linuxom. Mozete ga naci na
.
Korisnici datotecnog sustava ext2 vjerojatno mogu i bez defraga jer
ext2fs ima dodatni kod kako bi se fragmentacija u vrlo zauzetim
datotecnim sustavima smanjila.
44..55.. KKaakkoo ffoorrmmaattiirraattii ii nnaapprraavviittii ddaattootteeccnnii ssuussttaavv nnaa ddiisskkeettii??
Za formatiranje 3.5 incne, high density diskete:
fdformat /dev/fd0H1440
mkfs -t ext2 -m 0 /dev/fd0H1440 1440
Za 5.25 incnu disketu na odgovarajucim mjestima koristite fd0h1200 i
1200. Za "B" pogon koristite fd1 umjesto fd0.
Opcija -m 0 mkfs.ext2 kaze da ne cuva prostor na disku za nadkorisnika
-- obicno se zadnjih 10% rezervira za roota.
Prva naredba obavlja formatiranje na niskom nivou. Druga stvara prazan
datotecni sustav. Disketu mozete montirati kao i particiju na tvrdom
disku i jednostavno cp-ati i mv-ati datoteke, itd.
Konvencije za imenovanje uredaja opcenito su jednake kao i na drugim
Unixima. Mogu se naci u IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd GGuuiiddee Matta
Welsha. (Pogledajte ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
dokumentaciju?''.) Detaljniji i tehnickiji opis nalazi se u LLiinnuuxx
AAllllooccaatteedd DDeevviicceess H. Petera Anvina, hpa@zytor.com, koji je u LaTeX i
ASCII obliku ukljucen u distribuciju izvornog koda kernela (vjerojatno
u /usr/src/linux/Documentation) kao devices.tex i devices.txt.
44..66.. DDoobbiivvaamm ggrrddee ppoorruukkee oo iinnooddeeoovviimmaa,, bbllookkoovviimmaa ii sslliiccnniimm ssttvvaarriimmaa..
Mozda imate greske na datotecnom sustavu, vjerojatno uzrokovane
nepravilnim spustanjem Linuxa prije gasenja racunala ili resetiranja.
Za to vam je potreban noviji shutdown program -- na primjer onaj
ukljucen u paket util-linux, dostupan na sunsite-u i tsx-11.
Ako imate srece, program fsck (ili e2fsck ili xfsck vec prema vrsti
ako nemate automatsko fsck sucelje) ce popraviti vas datotecni sustav;
ako ne, datotecni sustav je pokojan i morat cete ga ponovo pripremiti
pomocu mkfsa (ili mke2fsa, mkxfsa, itd.) i datoteke vratiti s
rezervnih kopija.
NAPOMENA: ne pokusavajte provjeriti datotecni sustav koji je montiran
za citanje i pisanje -- to vrijedi i za root particiju ako pri dizanju
niste vidjeli
VFS: mounted root ... read-only
44..77.. MMoojj sswwaapp nnee rraaddii..
Pri dizanju sustava (odnosno kad rucno ukljucite swap) trebali bi
vidjeti
Adding Swap: NNNNk swap-space
Ako uopce ne dobijete poruku, vjerojatno vam nedostaje swapon -av
(naredba koja ukljucuje swap) u /etc/rc.local odnosno /etc/rc.d/*
(skripte za dizanje sustava), ili ste zaboravili dodati zapis u
/etc/fstab, na primjer:
/dev/hda2 none swap sw
Ako vidite
Unable to find swap-space signature
zaboravili ste pokrenuti mkswap. Za detalje pogledajte man stranicu;
radi prilicno slicno mkfs-u.
free bi, uz slobodnu memoriju, trebao prikazati:
total used free
Swap: 10188 2960 7228
[Andy Jefferson]
Za detaljne upute o pripremi swap podrucja pogledajte IInnssttaallaacciijjaa
KKAAKKOO.
44..88.. KKaakkoo mmaakknnuuttii LLIILLOO ddaa ssee ooppeett ddiizzee DDOOSS??
Koristeci DOS (MS-DOS 5.0 ili noviji, ili OS/2), napisite FDISK /MBR
(sto nije dokumentirano). To ce vratiti standardni MS-DOS MBR. Ako
imate DR-DOS 6.0, normalno udite u FDISK i zatim odaberite opciju Re-
write Master Boot Record.
Ako nemate MS-DOS ili DR-DOS treba vam boot sektor kojeg je LILO
snimio kad ste ga instalirali. Sacuvali ste ga, zar ne? Vjerojatno se
zove boot.0301 ili nesto slicno. Napisite
dd if=boot.0301 of=/dev/hda bs=445 count=1
(odnosno /dev/sda ako koristite SCSI disk). Budite pazljivi jer to vam
moze obrisati i particijsku tabelu! Ako ste ocajni, mozete koristiti
dd if=/dev/zero of=/dev/hda bs=512 count=1
To ce potpuno obrisati particijsku tabelu i boot sektor: zatim mozete
svojim omiljenim programom ponovo formatirati disk. Ali to ce sadrzaj
vaseg diska ostaviti nedostupnim -- izgubit cete sve ako niste
strucnjak.
Primjetite da DOS MBR dize (jednu!) particiju koja je oznacena kao
aktivna. Mozda ce vam trebati fdisk za postavljanje i micanje oznaka
aktivnosti na odgovarajucim particijama.
44..99.. ZZaassttoo nnee mmoogguu kkoorriissttiittii ffddffoorrmmaatt oossiimm kkaaoo rroooott??
Poziv sustava za formatiranje diskete smije koristiti samo root, bez
obzira na dozvole /dev/fd0*. Ako zelite da bilo koji program moze
formatirati disketu, nabavite program fdformat2. On zaobilazi problem
posto je set-uid na roota.
44..1100.. ssuussttaavvaa.. MMoojjee eexxtt22ffss ppaarrttiicciijjee pprroovvjjeerraavvaajjuu ssee kkoodd ssvvaakkoogg
ddiizzaannjjaa
Pogledajte ``EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.''.
44..1111.. NNee mmoogguu ppiissaattii nnaa ssvvoojj rroooott ddaattootteeccnnii ssuussttaavv!!
Ponovo ga montirajte. Ako je /etc/fstab tocan, jednostavno napisite
mount -n -o remount /. Ako je /etc/fstab pogresan, morate zadati ime
uredaja te mozda i vrstu: dakle, mount -n -o remount -t ext2 /dev/hda2
/. Kako bi razumjeli kako ste dosli u takvo stanje, pogledajte
``EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.''.
44..1122.. IImmaamm ooggrroommaann //pprroocc//kkccoorree!! MMoogguu llii ggaa oobbrriissaattii??
Nijedna od datoteka u /proc zapravo ne postoji -- sve ih je
``izmislio'' kernel kako bi vam pruzio informacije o sustavu ne
zauzimajuci pritom prostor na tvrdom disku.
/proc/kcore je drugo ime za memoriju u vasem racunalu; velicina mu je
jednaka velicini vaseg RAM-a, a ako ga pocnete citati kao datoteku,
kernel ce citati memoriju.
44..1133.. MMoojj AAHHAA11554422CC nnee rraaddii ss LLiinnuuxxoomm..
Opcija koja omogucava diskove s vise od 1024 cilindra potrebna je samo
kao zaobilazno rjesenje za nesposobnost PC kompatibilnih BIOS-a i
trebalo bi je _u_g_a_s_i_t_i pod Linuxom. Za starije Linux kernele treba
ugasiti vecinu ``naprednih'' BIOS opcija -- sve osim one o
pretrazivanju sabirnice za uredaje s kojih se sustav moze dici.
55.. PPoorrttiirraannjjee,, kkoommppaajjlliirraannjjee ii nnaabbaavvlljjaannjjee pprrooggrraammaa
55..11.. KKaakkoo ssee pprrooggrraammii kkoommppaajjlliirraajjuu??
Vecina programa za Linux napisana je u C-u i kompajlirana kompajlerom
GNU C. GCC je dio svake distribucije Linuxa. Najnovija verzija
kompajlera, dokumentacije i zakrpa nalaze se na
.
Programi napisani u C++ moraju se kompajlirati kompajlerom GNU G++,
koji je takoder ukljucen u distribucije Linuxa i dostupan na istom
mjestu kao i GCC.
Za kompajliranje kernela verzije 2.0.x potreban vam je GCC verzije
2.7.2.x. Pokusavanje kompajliranja Linux kernela drugim kompajlerom,
kao sto je GCC 2.8.x, EGCS ili PGCC, moze uzrokovati probleme dok se
ne srede zavisnosti koda o 2.7.2.x kompajlerima.
Informacije o kompajleru EGCS nalaze se na .
Primjetite da ljudi koji razvijaju kernel za sada ne odgovaraju na
zahtjeve za ispravkama gresaka u kernelima verzije 2.0.x, nego se
usredotocuju na razvoj verzija 2.1.x.
[J. H. M. Dassen]
55..22.. KKaakkoo iinnssttaalliirraattii GGNNUU pprrooggrraammee??
Na ispravno instaliranom sustavu instalacija GNU softverskog paketa se
sastoji od cetiri koraka.
· Stavite izvornu .tar.gz arhivu u direktorij /usr/src/ ili gdje vec
odrzavate svoje izvorne datoteke, te od-tar-ajte i od-gzip-ajte
paket naredbom
tar zxvf ime-paketa.tar.gz
· Pokrenite skriptu ./configure u najvisem direktoriju otpakirane
izvorne arhive uz kojegod vama potrebne argumente. Opcije koje
configure prepoznaje obicno su opisane u datoteci INSTALL ili
README.
· Pokrenite make. To ce iz izvornog koda izgraditi izvrsni program
(ili programe) i moze potrajati nekoliko minuta ili sati, ovisno o
brzini racunala i velicini paketa.
· Pokrenite make install. To ce u odgovarajuce direktorije
instalirati dobivene izvrsne i konfiguracijske datoteke te
librarye.
55..33.. KKaakkoo ppoorrttiirraattii XXXXXX nnaa LLiinnuuxx??
Unix programima obicno ne treba puno portiranja. Jednostavno slijedite
upute za instalaciju. Ako ne znate -- i ne znate kako saznati --
odgovore na neka od pitanja tokom postupka instalacije, mozete
pogadati, no to obicno urodi programom s greskama. U tom cete slucaju
vjerojatno bolje proci ako nekog drugog zamolite da napravi port.
Ako imate BSD-olik program, pokusajte koristiti -I/usr/include/bsd i
-lbsd na odgovarajucim mjestima naredbi za kompajliranje.
55..44.. SSttoo jjee lldd..ssoo ii ggddjjee ggaa nnaabbaavviittii??
ld.so dinamicki ucitava librarye. Svaka izvrsna datoteka koja koristi
djeljene librarye nekada je imala oko 3 KB koda za pokretanje koji bi
saznao i ucitao djeljene librarye. Sada je taj kod stavljen u poseban
djeljeni library, /lib/ld.so, gdje ga mogu naci sve izvrsne datoteke,
pa on trosi manje prostora na disku i lakse ga je nadograditi.
ld.so se moze nabaviti s
i njegovih mirrora. Dok
ovo pisem, najnovija verzija je ld.so.1.9.5.tar.gz.
/lib/ld-linux.so.1 je ista stvar za ELF (pitanje ``Sto znaci sve ovo s
ELF-om?'') i dolazi u istom paketu kao i a.out loader.
55..55.. KKaakkoo nnaaddooggrraaddiittii lliibbrraarryyee bbeezz rraassppaaddaannjjaa ssuussttaavvaa??
Napomena: Pri ovom postupku uvijek imajte pri ruci rescue disketu za
vjerojatan slucaj da nesto pode krivo!
Ovaj postupak je mukotrpan, pogotovo ako nadogradujete vrlo stare
librarye kao sto je libc4. No trebali bi moci zadrzati libc4 na istom
sustavu s libc5 libraryima koji ih jos trebaju. Isto vrijedi i za
nadogradivanje s libc5 na jos noviji glibc2 library.
Problem kod nadogradnje dinamickih librarya je to sto, cim izbrisete
stare librarye, alati koji vam trebaju za nadogradivanje na novu
verziju ne rade. To se moze zaobici na nekoliko nacina. Jedan je
privremeno staviti dodatni primjerak dinamickih librarya, koji su u
/lib/, u /usr/lib/ ili /usr/local/lib/, ili neki drugi direktorij koji
je uvrsen u datoteku /etc/ld.so.conf.
Na primjer, kod nadogradnje libc5 librarya, datoteke u /lib/ bi
izgledale otprilike ovako:
libc.so.5
libc.so.5.4.33
libm.so.5
libm.so.5.0.9
Ovo su C i matematicki libraryi. Kopirajte ih u neki direktorij koji
je u /etc/ld.so.conf, kao sto je /usr/lib/.
cp -df /lib/libc.so.5* /usr/lib/
cp -df /lib/libm.so.5* /usr/lib/
ldconfig
Nemojte zaboraviti pokrenuti ldconfig kako bi se konfiguracija
librarya osvjezila.
Datoteke libc.so.5 i libm.so.5 su simbolicke veze na prave librarye.
Kod nadogradnje nove se veze nece stvoriti ako stare jos uvijek
postoje, osim ako uz cp koristite opciju -f. Zbog opcije -d kopiraju
se same veze, a ne datoteke na koje one pokazuju.
Ako izravno morate prebrisati vezu na library, koristite -f opciju za
ln.
Na primjer, za kopiranje novih librarya preko starih, probajte ovo.
Prvo napravite simbolicku vezu na nove librarye, a zatim kopirajte i
librarye i veze u /lib/ slijedecim naredbama.
ln -sf ./libm.so.5.0.48 libm.so.5
ln -sf ./libc.so.5.0.48 libc.so.5
cp -df libm.so.5* /lib
cp -df libc.so.5* /lib
Opet, nakon kopiranja librarya sjetite se pokrenuti ldconfig.
Ako ste zadovoljni i sve ispravno radi, mozete obrisati privremene
primjerke starih librarya iz /usr/lib/ ili gdje ste ih vec kopirali.
55..66.. JJee llii nneettkkoo ppoorrttiirraaoo//kkoommppaajjlliirraaoo//nnaappiissaaoo XXXXXX zzaa LLiinnuuxx??
Najprije potrazite u Linux Software Mapu -- nalazi se na
i drugim FTP
arhivama. Pretraga preko WWW-a moze se obaviti na
.
Provjerite FTP arhive (pitanje ``Gdje da FTP-om nabavim Linux
materijale?'') -- odgovarajucim nizovima pretrazite datoteke ls-lR
ili INDEX.
Takoder pogledajte LLiinnuuxx PPrroojjeeccttss MMaapp,
.
Za Linux FTP arhive postoji pretrazivac, na
.
Takoder provjerite na Freshmeat WWW stranicama,
, koje su stvarno kul. (Pogledajte ``Koje
besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?''.)
Ako nista ne nadete, mozete sami skinuti izvorni kod programa i
kompajlirati ga. Pogledajte ``Kako portirati XXX na Linux?''. Ako je
to veci paket koji zahtjeva portiranje, posaljite poruku u
comp.os.linux.development.apps.
Ako kompajlirate veci program, molim vas, posaljite ga na jednu ili
vise FTP arhiva, uz poruku na comp.os.linux.announce (svoju poruku
predajte na linux-announce@news.ornl.gov).
Ako trazite aplikaciju, netko je vjerojatno vec napisao besplatnu
verziju. ccoommpp..ssoouurrcceess..wwaanntteedd FFAAQQ ima upute za trazenje izvornog koda.
55..77.. MMoogguu llii kkoorriissttiittii kkoodd iillii kkoommppaajjlleerr kkoommppaajjlliirraann zzaa 448866 nnaa ssvvoojjoojj
338866??
Da, ako to nije kernel.
GCC-ova opcija -m486 koja se koristi pri kompajliranju izvrsnih
datoteka za x486 strojeve mijenja samo odredene optimizacije. To
rezultira u malcice vecim datotama koje rade ponesto brze na 486. No,
jos uvijek dobro rade na 386, uz manje pogorsanje performansi.
Medutim, od verzije 1.3.35 kernel koristi instrukcije specificne za
486 ili Pentium ako je konfiguriran za 486 ili Pentium, pa ga se ne
moze koristiti na 386.
GCC se moze konfigurirati za 386 ili 486; jedina je razlika sto
konfiguriranje za 386 -m386 cini predodredenim, a konfiguriranje za
386 predodredenim cini -m486; u svakom slucaju moze ih se nadjacati
prilikom kompajliranja ili mijenjanjem /usr/lib/gcc-
lib/i*-linux/n.n.n/specs.
Postoji alfa verzija GCC-a koja zna dobro optimizirati za 586, ali je
prilicno nepouzdana, osobito kod visokih optimizacija. Pentium GCC
moze se naci na tsx-11.mit.edu u /pub/linux/ALPHA/pentium-gcc/
. Preporucio bih
koristenje obicnog 486 GCC-a; cuo sam da koristenje -m386 daje kod
koji bolje odgovara Pentiumu ili je barem malcice manji.
55..88.. SSttoo zznnaaccii ggcccc --OO66??
Za sada isto sto i -O2 (GCC 2.5) ili -O3 (GCC 2.6, 2.7). Bilo koji
broj veci od toga za sada radi istu stvar. Makefileovi novijih kernela
koriste -O2, pa bi vjerojatno trebali i vi.
55..99.. GGddjjee ssuu lliinnuuxx//**..hh ii aassmm//**..hh??
Datoteke /usr/include/linux i /usr/include/asm su cesto simbolicke
veze na direktorije u kojima su kernel headeri. Oni se obicno nalaze u
/usr/src/kernel*/.
Ako nemate izvorni kod kernela, skinite ga -- pogledajte ``Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''.
Zatim pomocu rm izbrisite bilo kakvo smece i preko ln napravite veze:
rm -rf /usr/include/linux /usr/include/asm
ln -sf /usr/src/linux/include/linux /usr/include/linux
ln -sf /usr/src/linux/include/asm /usr/include/asm
/usr/src/linux/include/asm je simbolicka veza na asm- direktorij
specifican za odredenu arhitekturu -- ako imate svjeze otpakiran
izvorni kod kernela, morate napraviti simbolicke veze. Takoder, kod
svjeze otpakiranog kernela morate pokrenuti make config kako bi se
stvorio linux/autoconf.h.
55..1100.. DDoobbiivvaamm ggrreesskkee kkoodd kkoommppaajjlliirraannjjaa kkeerrnneellaa..
Pogledajte prethodno pitanje o zaglavnim datotekama.
Nemojte zaboraviti kod primjenjivanja zakrpe na kernel koristiti
opciju -p0 ili -p1: inace bi zakrpa mogla biti krivo primjenjena. Za
detalje pogledajte man stranicu patcha.
ld: unrecognised option `-qmagic' znaci da vam treba noviji linker iz
, u datoteci
binutils-2.8.1.0.1.bin.tar.gz.
55..1111.. KKaakkoo nnaapprraavviittii ddjjeelljjeennii lliibbrraarryy??
Na ELF-u,
gcc -fPIC -c *.c
gcc -shared -Wl,-soime,libfoo.so.1 -o libfoo.so.1.0 *.o
Ako imate a.out, nabavite tools-n.nn.tar.gz s tsx-11.mit.edu u
/pub/linux/packages/GCC/src/. Dolazi s dokumentacijom koja ce vam
objasniti sto treba napraviti. Primjetite da su a.out djeljeni
libraryi vrlo slozena stvar. Razmislite o nadogradnji na ELF.
Pogledajte EELLFF HHOOWWTTOO na
.
55..1122.. MMoojjee iizzvvrrssnnee ddaattootteekkee ssuu ((vvrrlloo)) vveelliikkee..
Na ELF kompajleru (pogledajte ``Sto znaci sve ovo s ELF-om?'')
najcesci uzrok velikih izvrsnih datoteka je nedostatak odgovarajuce
.so veze na koristeni library. Na svaki library kao sto je
libc.so.5.2.18 trebala bi postojati odgovarajuca veza, odnosno
libc.so.
Uz a.out kompajler najcesci uzrok velikih izvrsnih datoteka je -g,
opcija linkera (kompajlera). To daje (uz informacije za pronalazenje
gresaka) program koji je staticki vezan, tj. takav koji u sebi sadrzi
C library umjesto koristenja dinamickih veza.
Druge stvari koje bi trebalo istraziti su -O i -O2, koje ukljucuju
optimiziranje (pogledajte dokumentaciju GCC-a) i -s (odnosno naredba
strip) koji u izvrsnoj datoteci brise informacije o simbolima (tako
cineci trazenje gresaka potpuno nemogucim).
Mozda cete na vrlo malim izvrsnim datotekama koristiti -N (manje od 8
KB uz -N), ali to ne cinite ako ne razumijete njegov utjecaj na
brzinu, a pogotovo ne na demonima.
55..1133.. PPooddrrzzaavvaa llii LLiinnuuxx vviisseenniittnnoosstt iillii llaakkssee pprroocceessee??
Uz Unixov model visezadacnosti koji ukljucuje teze procese, sto je
naravno dio standardnog kernela Linuxa, ima nekoliko implementacija
laksih procesa ili niti. Noviji kerneli koriste model niti kthreads.
Takoder, za Linux postoje ovi paketi:
· GNU glibc2 za Linux ima opcionalnu podrsku za niti. Arhiva se
nalazi na istom mjestu gdje i glibc2,
.
· Na ili
. Dokumentacija nije
u paketu, ali se moze naci na WWW-u, na
. Noviji
Linux libc-ovi sadrze izvorni kod pthreadsa; GNU Ada kompajler iz
sadrzi izvrsne datoteke koje su dobivene iz tog izvornog koda.
· Na nalazi se
QuickThreads. Vise je informacija u tehnickom izvjestaju, na istom
mjestu u /tr/1993/05/UW-CSE-93-05-06.PS.Z.
· Na nalazi se lwp, vrlo minimalna
implementacija.
· Na nalazi se implementacija Ade.
Korisna je zbog velike kolicine PostScript dokumentacije koja ce
vam pomoci u dubljem shvacanju visenitnosti. Ovo se ne moze
koristiti izravno pod Linuxom.
Za detalje kontaktirajte autore paketa.
55..1144.. GGddjjee ssee nnaallaazzii lliinntt zzaa LLiinnuuxx??
Otprilike jednaka funkcionalost ugradena je u GCC. Za vecinu korisnih
dodatnih upozorenja koristite opciju -Wall. Za vise detalja pogledajte
prirucnik GCC-a (u Emacsu pritisnite ctrl-h, zatim i, pa odaberite
GCC).
Postoji besplatan program, lclint, koji radi otprilike isto sto i
tradicionalni lint. Najava i izvorni kod mogu se naci na
; na WWW-u pogledajte
.
55..1155.. GGddjjee ssee nnaallaazzii kkeerrmmiitt zzaa LLiinnuuxx??
Kermit se distribuira pod ne-GPL licencom koja uvjete njegove
distribucije cini ponesto razlicitim. Izvorni kod i neke izvrsne
datoteke mogu se naci na kermit.columbia.edu.
WWW stranica Columbia University Kermit projekta je
.
66.. RRjjeesseennjjaa cceessttiihh ssppoorreeddnniihh pprroobblleemmaa..
66..11.. ffrreeee iizzbbaaccuujjee ccoorree..
Od Linuxa 1.3.57 format /proc/meminfo se promijenio tako da ga
implementacija freea vise ne razumije.
Nabavite najnoviju verziju sa sunsite.unc.edu u
/pub/Linux/system/Status/ps/procps-0.99.tgz.
66..22.. SSaatt mmii jjee vvrrlloo nneettooccaann..
U vasem racunalu postoje dva sata. Hardverski (CMOS) sat radi cak i
kada je racunalo ugaseno i koristi se pri dizanju sustava i u DOS-u
(ako ga koristite). Obicno vrijeme sustava, koje pokazuje i mijenja
date, odrzava kernel dok Linux radi.
Vrijeme na CMOS satu mozete vidjeti ili bilo koji sat namjestiti po
onom drugom pomocu programa /sbin/clock -- pogledajte man stranicu za
clock(8).
Ima raznih drugih programa koji mogu ispraviti jedan ili oba sata radi
protjecanja vremena ili vremena prijenosa preko mreze. Neki od njih
mozda su vec instalirani na vasem sustavu. Potrazite adjtimex
(ispravlja proticanje), netdate i getdate (jednostavno uzimaju vrijeme
s mreze) ili xntp (tocan, mrezni demon za vrijeme s mnogim
mogucnostima).
66..33.. SSeett--uuiidd sskkrriippttee nnee rraaddee..
Upravo tako. Ta je mogucnost namjerno iskljucena u Linux kernelu jer
su set-uid skripte gotovo uvijek sigurnosna rupa. Sudo i SuidPerl nude
vise sigurnosti od set-uid skripti ili izvrsnih datoteka, pogotovo ako
su izvrsne dozvole ogranicene na nekog korisnika ili grupu.
Ako zelite saznati zasto su set-uid skripte sigurnosna rupa,
procitajte ccoommpp..uunniixx..qquueessttiioonnss FFAAQQ.
66..44.. SSlloobbooddnnaa mmeemmoorriijjaa kkoojjuu pprriijjaavvlljjuujjee ffrreeee ssttaallnnoo ssee ssmmaannjjuujjee..
Brojka ffrreeee koju free ispisuje ne ukljucuje memoriju koja se koristi
kao disk buffer cache -- pokazanu u stupcu bbuuffffeerrss. Ako zelite znati
koliko je memorije stvarno slobodno zbrojite ffrreeee i bbuuffffeerrss -- novije
verzije freea za to ispisuju dodatni red.
Disk buffer cache pocinje rasti odmah nakon dizanja Linuxa zbog
ucitavanja sve vise programa i koristenja sve vise datoteka koje se
kesiraju. Nakon nekog ce se vremena stabilizirati.
66..55.. KKaaddaa ddooddaamm vviissee mmeemmoorriijjee,, ssuussttaavv ssee uuzzaassnnoo uussppoorrii..
To je cest simptom neuspjeha u kesiranju dodatne memorije. Tocan
problem ovisi o vasoj maticnoj ploci.
Nekad morate ukljuciti kesiranje odredenih dijelova u svom BIOS
setupu. U CMOS setupu potrazite opciju za kesiranje nove memorije koja
je trenutno iskljucena. Izgleda da je to najcesce na '486.
Ponekad SIMM-ovi moraju biti u odredenim uticnicama da bi se kesirali.
Ponekad morate podesiti jumpere da bi se ukljucilo kesiranje.
Neke maticne ploce ne kesiraju sav RAM ako imate vise RAM-a u odnosu
na kes nego sto bi one ocekivale. Obicno ce puni 256 KB kes rijesiti
takav problem.
Ako dvojite, provjerite prirucnik svoje maticne ploce. Ako jos uvijek
ne mozete popraviti stvar jer je dokumentacija nedovoljna, posaljite
poruku u comp.os.linux.hardware saa _s_v_i_m detaljima -- proizvodac, broj
modela, datum, itd. tako da je drugi korisnici Linuxa izbjegnu.
66..66.. NNeekkii pprrooggrraammii ((ttjj.. xxddmm)) nnee ddaajjuu mmii ddaa ssee llooggiirraamm..
Vjerojatno koristite ne-shadow programe sa shadow lozinkama.
Ako je tako, morate nabaviti ili kompajlirati shadow verziju programa
u pitanju. Programi za rad sa shadow lozinkama mogu se naci na
. Tamo je
izvorni kod; izvrsne datoteke vjerojatno cete naci u
/pub/linux/binaries/usr.bin.
66..77.. NNeekkii pprrooggrraammii ppuussttaajjuu mmee ddaa ssee llooggiirraamm bbeezz lloozziinnkkee..
Vjerojatno imate isti problem kao u ``Neki programi (tj. xdm) ne daju
mi da se logiram.'', uz dodatnu komplikaciju:
Ako koristite shadow lozinke, u polje za lozinku /etc/passwd stavite
slovo x ili zvjezdicu za svaki racun, tako da program koji ne zna za
shadow lozinke ne misli da je to racun bez lozinke i pusta svakog
unutra.
66..88.. SSttrroojj mmii ppoossttaannee jjaakkoo ssppoorr aakkoo ppookkrreenneemm GGCCCC//XX//......
Mozda imate premalo prave memorije. Ako imate manje RAM-a od zbroja
svih programa na kojima istovremeno radite, Linux ce umjesto njega
koristiti tvrdi disk i strasno se usporiti. U tom slucaju, rjesenje je
ne pokretati toliko stvari odjednom ili kupiti vise memorije. Nesto
memorije mozete dobiti kompajliranjem i koristenjem kernela s manje
ukljucenih opcija. Pogledajte ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati
kernel?''.
Koliko memorije i/ili swapa koristite mozete saznati naredbom free,
ili pomocu
cat /proc/meminfo
Ako vam je kernel konfiguriran s ramdiskom, to je vjerojatno bacen
prostor i uzrokovat ce usporavanje stvari. Koristite LILO ili rdev
kako bi kernelu rekli da ne alocira ramdisk (pogledajte dokumentaciju
LILO-a ili man stranicu rdeva).
66..99.. MMoogguu ssee llooggiirraattii ssaammoo kkaaoo rroooott..
Vjerojatno imate nekih problema s dozvolama ili datoteku /etc/nologin.
Ako je rijec o onom drugom, stavite rm -f /etc/nologin u svoje
/etc/rc.local ili /etc/rc.d/* skripte.
Inace provjerite dozvole svoje ljuske i bilo kojih datoteka koje se
spominju u porukama o gresci, kao i direktorija koji ih sadrze skroz
do vrha stabla, ukljucujuci root direktorij.
66..1100.. ZZaasslloonn mmii jjee ppuunn ccuuddnniihh zznnaakkoovvaa uummjjeessttoo sslloovvaa..
Vjerojatno ste zabunom na konzolu poslali binarne podatke. Sredite to
pomocu echo '\033c'. Na mnogim distribucijama Linuxa za to se brine
naredba reset.
Ako to ne pomaze, pokusajte s izravnom escape naredbom.
echo --
To ce obnoviti font na Linux konzoli. Tipke Ctrl i V pritisnite
zajedno, a ne jednu po jednu. Niz
echo -
uzrokuje potpuno obnavljanje zaslona. Ako je na naredbenom retku
ljuske ostalo jos nesto podataka nakon ispisa binarne datoteke, par
puta pritisnite -.
[Bernhard Gabler]
66..1111.. ZZeezznnuuoo ssaamm ssuussttaavv ii nnee mmoogguu ssee llooggiirraattii ddaa ttoo ssrreeddiimm..
Dignite sustav s diskete ili para disketa za hitne slucajeve. Na
primjer, Slackwareovog para boot i root disketa u direktoriju install
distribucije Slackware.
Takoder postoje dva sam-svoj-majstor paketa za pripremanje rescue
disketa na . Oni su
bolji jer na njima imate svoj kernel, pa ne riskirate manjak uredaja
ili datotecnih sustava.
Udite u ljusku i montirajte svoj tvrdi disk s necim poput
> mount -t ext2 /dev/hda1 /mnt
Zatim je vas datotecni sustav dostupan pod direktorijem /mnt i mozete
rijesiti problem. Nemojte zaboraviti demontirati tvrdi disk prije
ponovnog dizanja sustava (prije toga promjenite trenutni direktorij na
nesto drugo jer ce inace reci da je zauzet).
66..1122.. OOttkkrriioo ssaamm ooggrroommnnuu ssiigguurrnnoossnnuu rruuppuu uu rrmm!!
Ne, niste. Ocito ste novi na Unixu i treba vam dobra knjiga da
shvatite kako stvari funkcioniraju. Trag: sposobnost brisanja datoteka
pod Unixom ovisi o dozvoli za pisanje u taj direktorij.
66..1133.. llpprr((11)) ii//iillii llppdd((88)) nnee rraaddee..
Prvo provjerite da li je vas /dev/lp* dobro postavljen. Njegov IRQ
(ako ga ima) i port adresa trebaju odgovarati onima na kartici
tiskaca. Trebali biste moci izbaciti datoteku izravno na tiskac.
cat datoteka >/dev/lp1
Ako vam lpr kaze nesto kao ``mojeime@racunalo: host not found'', to
moze znaciti da TCP/IP loopback sucelje, lo, ne radi kako treba.
Loopback podrska ukljucena je u vecinu distribuiranih kernela.
Provjerite da li se sucelje konfigurira naredbom ifconfig. Po
konvencijama s Interneta, broj mreze je 127.0.0.0, a adresa lokalnog
racunala 127.0.0.1. Ako je sve dobro konfigurirano, trebali bi se moci
telnet-ati na svoj stroj i dobiti login:.
Provjerite da li /etc/hosts.lpd sadrzi ime racunala.
Ako vas stroj ima lpd svjestan mreze, kao sto je onaj koji dolazi s
LPRng-om, provjerite da li je datoteka /etc/lpd.perms tocno
konfigurirana.
Pogledajte i PPrriinnttiinngg HHOOWWTTOO (pitanje ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
dokumentaciju?'').
66..1144.. VVrriijjeemmee nnaa ddaattootteekkaammaa ss MMSS--DDOOSS ppaarrttiicciijjaa nneettooccnnoo ssee ppoossttaavvlljjaa..
Postoji greska u programu clock (cesto je u /sbin). Krivo racuna s
vremenskom zonom, zamjenjujuci sekunde s minutama ili tako nesto.
Nabavite noviju verziju.
66..1155.. KKaakkoo nnaattjjeerraattii LLIILLOO ddaa ddiiggnnee ddaattootteekkuu vvmmlliinnuuxx??
U verziji kernela 1.1.80 i novijima sazeta preslika kernela koju LILO
trazi premjestena je u arch/i386/boot/zImage. Datoteka vmlinux u root
direktoriju je nesazeti kernel i nemojte ju pokusavati dignuti.
Ta promjena olaksava kompajliranje verzija za nekoliko razlicitih
procesora iz jednog stabla.
77.. KKaakkoo nnaapprraavviittii oovvoo iillii ssaazznnaattii oonnoo......??
77..11.. KKaakkoo gglleeddaattii uunnaattrraagg uu tteekkssttuuaallnnoomm mmoodduu??
Uz predodredenu americku mapu mozete koristiti tipku uz
i (i to one sive, a ne one na numerickoj
tipkovnici). Ako imate nesto drugo, pogledajte u /usr/lib/keytables;
mozete premapirati tipke ScrollUp i ScrollDown na sto god zelite -- na
primjer, na tipke koje postoje na AT tipkovnici s 84 tipke.
Program screen,
, omogucava
pretrazivanje vec prikazanog teksta i ``slikanje'' tekstualnih
zaslona.
Kolicinu teksta ne mozete povecati jer se on pohranjuje u video
memoriji. Medutim, mozda cete dobiti vise u svakoj virtualnoj konzoli
ako smanjite njihov ukupni broj. Pogledajte linux/tty.h.
77..22.. KKaakkoo ssee pprreebbaaccuujjee iizzmmeedduu vviirrttuuaallnniihh kkoonnzzoollaa?? KKaakkoo iihh uukklljjuucciittii??
U tekstualnom modu pritisnite lijevi - do - za
prebacivanje na tty1 do tty12; desni - daje tty13 itd. Za
prebacivanje iz X Windowa trebate pritisnuti --, itd.;
- ili sto vec vratit ce vas natrag.
Ako zelite koristiti VC za obicni login, uvrstite ju u /etc/inittab
koji kontrolira koji terminali i virtualne konzole imaju login
promptove. Napomena: X-u treba barem jedan slobodan VC kako bi se
pokrenuo.
77..33.. KKaakkoo ppoossttaavviittii vvrreemmeennsskkuu zzoonnuu??
Udite u direktorij /usr/lib/zoneinfo; ako ga nemate, nabavite paket
timezone. Izvorni kod nalazi se na
.
Zatim napravite simbolicku vezu localtime koja pokazuje na jednu od
datoteka u tom direktoriju (ili poddirektoriju), te jos jednu,
posixrules, koja pokazuje na localtime. Na primjer:
ln -sf Europe/Zagreb localtime
ln -sf localtime posixrules
Ta ce promjena vrijediti odmah -- isprobajte date(1).
Man stranica za tzset opisuje postavljanje vremenske zone. Neki
programi prepoznaju varijablu okruzja TZ, no to je po POSIX-u
pogresno.
Takoder provjerite da je sat vaseg Linux kernela postavljen na tocno
GMT vrijeme -- napisite date -u i provjerite da li se prikazuje tocno
UTC vrijeme. (Pogledajte ``Sat mi je vrlo netocan.'').
77..44.. KKoojjuu vveerrzziijjuu LLiinnuuxxaa ii iimmee rraaccuunnaallaa kkoorriissttiimm??
Napisite
uname -a
77..55.. KKaakkoo iisskklljjuucciittii iillii uukklljjuucciittii iizzbbaacciivvaannjjaa ccoorreeaa??
Pomocu naredbe ulimit u bashu, limit u tcshu ili rlimit u kshu. Za
detalje pogledajte odgovarajuce man stranice.
To utjece samo na programe pokrenute iz te ljuske (izravno ili
neizravno), a ne na cijeli sustav.
Ako zelite ukljuciti ili iskljuciti izbacivanje core za sve procese,
mozete promijeniti predodredeno stanje u linux/sched.h -- pogledajte
definiciju za INIT_TASK te linux/resource.h.
77..66.. KKaakkoo nnaaddooggrraaddiittii//ppoonnoovvoo kkoommppaajjlliirraattii kkeerrnneell??
Procitajte KKeerrnneell HHOOWWTTOO ili README koji dolazi s distribucijom kernela
na i njegovim
mirrorima (pitanje ``Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?'').
Mozda neku verziju izvornog koda kernela vec imate instaliranu na svom
sustavu, ali ako ste ju dobili kao dio standardne distribucije
vjerojatno je ponesto zastarjela (to nije problem ako samo zelite sami
konfigurirati svoj kernel, ali vjerojatno jest ako vam treba
nadogradnja).
Na novijim kernelima mozete (i trebali biste) koristiti ove mete za
kompajliranje. Sjetite se da vise meta mozete odrediti jednom
naredbom.
make clean dep install modules modules_install
Takoder obnovite meduzavisnosti modula.
depmod -a
Nemojte zaboraviti nakon kopiranja kernela na root particiju pokrenuti
LILO kako bi se doticni i dignuo -- Makefile novijih kernela zato ima
posebnu metu ``zlilo''; probajte
make zlilo
Kerneli s neparnim manjim brojem verzije (tj. 1.1.x, 1.3.x) su izdanja
za testiranje; stabilni kerneli imaju parne manje verzije (1.0.x,
1.2.x). Ako zelite testirati kernele vjerojatno se trebate pretplatiti
na mailing listu linux-kernel (pitanje ``Koje su mailing liste?'').
77..77.. MMoogguu llii iimmaattii vviissee oodd 33 sseerriijjsskkaa ppoorrttaa ddiijjeelljjeennjjeemm iinntteerrrruuppttaa??
Da, ali dva obicna porta koji dijele interrupt necete moci koristiti
istovremeno (bez nekih carolija). To je ogranicenje arhitekture ISA
sabirnice.
Za informacije o mogucim rjesenjima i zaobilazenjima ovog problema
pogledajte SSeerriiaall HHOOWWTTOO.
77..88.. KKaakkoo nnaapprraavviittii ddiisskkeettuu ss kkoojjee ssee mmoozzee ddiiccii ssuussttaavv??
Na njoj napravite datotecni sustav s direktorijima bin, etc, lib i dev
-- sve sto vam treba. Na njega instalirajte kernel i namjestite LILO
da ga dize s diskete (pogledajte dokumentaciju LILO-a u lilo.u.*.ps).
Ako sami podesite kernel (ili LILO-u kazete da kaze kernelu) da ima
RAM disk iste velicine kao sto je disketa, RAM disk ce se pri dizanju
ucitati kao root umjesto diskete.
Pogledajte DDiizzaannjjee KKAAKKOO.
77..99.. iittdd..?? KKaakkoo pprreebbaacciittii rraassppoorreedd ttiippkkoovvnniiccee nnaa eenngglleesskkii,,
ffrraannccuusskkii,,
Za novije kernele nabavite /pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz
sa sunsite.unc.edu. Provjerite da li ste uzeli odgovarajucu verziju;
morate koristiti paket koji ide uz verziju vaseg kernela. 0.90 bi
trebala raditi s kernelima od verzije 1.0
Za starije kernele morate urediti Makefile na vrhu, u /usr/src/linux.
Vise ce vam pomoci TThhee LLiinnuuxx KKeeyybbooaarrdd aanndd ccoonnssoollee HHOOWWTTOO Andriesa
Brouwera, na .
77..1100.. KKaakkoo nnaattjjeerraattii NNUUMM LLOOCCKK ddaa ssee ssaamm ppaallii??
Koristite program setleds, na primjer (u /etc/rc.local ili jednoj od
datoteka iz /etc/rc.d/*):
for b in 1 2 3 4 5 6 7 8
do
setleds +num < /dev/tty$b > /dev/null
done
setleds je dio paketa kbd (pogledajte ``Kako prebaciti raspored
tipkovnice na engleski, francuski, itd.?'').
A mozete i promijeniti kernel. KBD_DEFLEDS mora biti definiran kao (1
<< VC_NUMLOCK) u linux/drivers/char/keyboard.c.
77..1111.. KKaakkoo ppoossttaavviittii ppoocceettnnee bboojjee tteerrmmiinnaallaa??
Ova bi skripta trebala funkcionirati na VGA konzolama:
for n in 1 2 4 5 6 7 8; do
setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > /dev/tty$n
done
Zamijenite sa svojim omiljenim bojama i koristite /dev/ttyS$n za
serijske terminale.
Za obnavljanje nakon sto se korisnik odlogira (ako je nesto
mijenjano):
U /etc/inittab zamijenite ``getty'' (ili ``mingetty'' ili ``uugetty''
ili sto vec imate) s ``/sbin/mygetty''.
#!/bin/sh
setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > $1
exec /sbin/mingetty $@
[Jim Dennis]
77..1122.. KKaakkoo ddoobbiittii vviissee oodd 112288 MMBB sswwaappaa??
Koristite nekoliko swap particija ili datoteka -- Linux podrzava do 16
swap podrucja, a svako moze biti najvise 128 MB.
Kod vrlo starih kernela najveca velicina swap particije bila je 16 MB.
Linux na strojevima sa stranicom od 8 kB, kao sto je Alpha i Sparc64,
podrzava swap particije velicine do 512 MB. Ogranicenje od 128 MB
dolazi od PAGE_SIZE*BITSPERBYTE na strojevima sa stranicom od 4 kB,
ali je 512 MB na strojevima sa stranicom od 8 kB. Ogranicenje je tu
jer mapa za alociranje koristi samo jednu stranicu.
Datoteka linux/mm/swapfile.c sadrzi sve socne detalje.
[Peter Moulder, Gordon Weast]
88.. SSppoorreeddnnee iinnffoorrmmaacciijjee ii ooddggoovvoorrii nnaa ppiittaannjjaa..
88..11.. KKaakkoo ppoodd LLiinnuuxxoomm pprrooggrraammiirraattii XXYYZZ??
Procitajte prirucnike ili dobru knjigu o Unixu. man stranice (napisite
man man) obicno su dobra referenca o tocnom koristenju odredene
naredbe ili funkcije.
Ima dosta GNU Info dokumentacije koja je cesto korisnija kao pregled.
Pokrenite Emacs i pritisnite C-h, ili napisite info info ako nemate
ili ne volite Emacs. Primjerite da Emacs libc node mozda ne opisuje
tocno najnoviji Linux libc ili GNU libc2. No GNU projekt i LDP
neprestano traze dragovoljce koji bi obnovili dokumentaciju librarya.
Uglavnom, postojeca Texinfo dokumentaciju i man stranice iz dijela 2 i
3 bi trebale pruziti dovoljno informacija za pocetak.
Kao i kod svih slobodnih programa, najbolja je pouka sam izvorni kod.
Najsvjezije izdanje Linux man stranica i zbirka korisne GNU Info
dokumentacije, te razlicite druge informacije o programiranju pod
Linuxom mogu se naci na .
88..22.. SSttoo zznnaaccii ssvvee oovvoo ss EELLFF--oomm??
Procitajte EELLFF HHOOWWTTOO Daniela Barlowa -- to nije datoteka move-to-elf,
koja je korak-po-korak vodic u rucnom nadogradivanju na ELF.
Linux ima dva razlicita formata za izvrsne datoteke, objektne datoteke
i librarye objektnog koda, poznat kao ELF (stari format se zvao
a.out). To donosi mnoge prednosti, ukljucujuci bolju podrsku za
djeljene librarye i dinamicko vezanje.
a.out i ELF izvrsne datoteke mogu zajedno raditi na sustavu. Medutim,
koriste razlicite djeljene libc-ove, pa za to trebaju biti instalirana
oba.
Ako zelite saznati da li vas sustav podrzava ELF izvrsne datoteke, u
/lib potrazite datoteku libc.so.5. Ako je ona tamo, vjerojatno imate
ELF librarye. Ako zelite saznati da li je vasa instalacija stvarno ELF
mozete odabrati reprezentativan program, kao sto je ls, i na njemu
pokrenuti file:
-chiark:~> file /bin/ls
/bin/ls: Linux/i386 impure executable (OMAGIC) - stripped
valour:~> file /bin/ls
/bin/ls: ELF 32-bit LSB executable, Intel 80386, version 1, stripped
Postoji zakrpa koja ce natjerati 1.2.x na kompajliranje pod ELF
kompajlerom i izbacivanje ELF core datoteka, na
. Za pokretanje ELF izvrsnih
datoteka zakrpa nije potrebna. 1.3.x i noviji uopce ne trebaju zakrpu.
88..33.. SSttoo jjee ..ggzz ddaattootteekkaa?? AA ..ttggzz?? AA......??
.gz (i .z) datoteke sazete su koristenjem GNU gzipa. Da biste ih
otpakirali potreban vam je gunzip (koji je simbolicka veza na naredbu
gzip koja dolazi s vecinom instalacija Linuxa).
.taz i .tz su tar datoteke (nacinjene Unix tarom) sazete standardnim
Unix compressom.
.tgz (ili .tpz) je tar datoteka sazeta gzipom.
.lsm je Linux Software Map zapis u obliku kratke tekstualne datoteke.
Detalji o LSM-u i sam LSM nalaze se u poddirektoriju docs na
sunsite.unc.edu.
.deb je Debian binarni paket -- format pakiranja koji koristi
distribucija Debian GNU/Linux. S njime se radi pomocu dpkg i dpkg-deb
(dostupnim na Debian sustavima i s ftp.debian.org).
.rpm je Red Hat RPM paket koji koristi distribucija Red Hat. Ona se
moze naci na ftp.redhat.com.
.bz2 je datoteka sazeta novijim programom bzip.
Vrstu datoteke cesto cete saznati naredbom file.
Ako se gzip zali kod otpakiravanja gzip-ane datoteke pozali,
vjerojatno ste je greskom prenijeli u ASCII modu. Vecinu stvari morate
skidati u binarnom modu -- nemojte zaboraviti u FTP-u napisati binary
prije koristenja get za dobivanje datoteke.
88..44.. SSttoo zznnaaccii VVFFSS??
VVirtual FFile SSystem (virtualni datotecni sustav). To je razina
apstrakcije izmedu korisnika i pravih datotecnih sustava kao sto je
ext2, Minix ili MS-DOS. Medu ostalim, posao joj je isprazniti buffer
za citanje kada otkrije promjenu diskete na disketnom pogonu.
VFS: Disk change detected on device 2/0
88..55.. SSttoo jjee BBooggooMMiippss??
``BogoMips'' je slozenica od ``Bogus MIPS'' (lazni MIPS). MIPS znaci
(ovisno koga slusate) MMillions of IInstructions per SSecond (milijuna
instrukcija u sekundi) odnosno MMeaningless IIndication of PProcessor
SSpeed (beznacajan pokazatelj brzine procesora).
Broj ispisan pri dizanju rezultat je kernelove kalibracije vremena,
koju zatim neki uredaji koriste za vrlo kratke stanke.
Po vrlo gruboj procjeni, BogoMips za vas stroj bit ce otprilike:
386SX takt * 0.14
386DX takt * 0.18
486Cyrix/IBM takt * 0.33
486SX/DX/DX2 takt * 0.50
586 takt * 0.39
Ako je broj puno nizi od ovoga, onda imate lose postavljenu Turbo
tipku ili brzinu CPU-a, ili neku vrstu problema s kesiranjem
(pogledajte pitanje ``Kada dodam vise memorije, sustav se uzasno
uspori.'').
Za vrijednosti na drugim, rjedim cipovima pogledajte BBooggooMMiippss mmiinnii--
HHOOWWTTOO, na .
88..66.. SSttoo jjee LLiinnuuxx JJoouurrnnaall ii ggddjjee ggaa nnaabbaavviittii??
LLiinnuuxx JJoouurrnnaall je mjesecnik (na papiru) koji se sirom svijeta moze
kupiti na kioscima i pretplatom. Za detalje posaljite poruku na
linux@ssc.com. Njihov URL je .
(U Zagrebu ga mozete kupiti u Algoritmu, Gajeva 1, za 63 kune -- prim.
prev.)
88..77.. KKoojjee bbeessppllaattnnee ppuubblliikkaacciijjee nnaa IInntteerrnneettuu ggoovvoorree oo LLiinnuuxxuu??
Postoji vise nedavnih prinova popisu publikacija posvecenih Linuxu.
· Linux Gazette. .
· Linux Weekly News. .
· Slashdot. .
· Freshmeat. .
[Jim Dennis, Robert Kiesling]
88..88.. KKoolliikkoo lljjuuddii kkoorriissttii LLiinnuuxx??
Linux je dostupan besplatno i nitko ne mora registrirati svoj
primjerak kod nekakvog sredisnjeg autoriteta, pa je na to pitanje
tesko odgovoriti. Nekoliko tvrtki prezivljava iskljucivo od
prodavanja i podrzavanja Linuxa. Linux Usenet grupe medu najcitanijim
na Netu, tako da se vjerojatno radi o stotinama tisuca. Tocne brojke
ne postoje.
Medutim, jedna hrabra dusa, Harald T. Alvestrand,
Harald.T.Alvestrand@uninett.no, odlucio je pokusati i trazi da, ako
koristite Linux, posaljete poruku na linux-counter@uninett.no; s
jednom od slijedecih tema: II uussee LLiinnuuxx aatt hhoommee (koristim Linux kod
kuce), II uussee LLiinnuuxx aatt wwoorrkk (koristim Linux na poslu) ili II uussee LLiinnuuxx
aatt hhoommee aanndd aatt wwoorrkk (koristim Linux kod kuce i na poslu). Takoder
prihvaca registracije iz ``druge ruke'' -- za detalje pitajte njega.
Takoder se mozete registrirati preko WWW formulara na
.
Svoje rezultate svakog mjeseca salje u
te na navedenu WWW
stranicu.
88..99.. KKaakkoo bbiihh ttrreebbaaoo iizzggoovvaarraattii LLiinnuuxx??
Naravno, to je pitanje religijskih rasprava! (Citaj kako pise -- prim.
prev.)
Ako zelite samog Linusa kako ga izgovara, skinite english.au ili
swedish.au s
. Ako imate
zvucnu karticu ili podrsku za PC-zvucnik mozete ih cuti pomocu
cat english.au >/dev/audio
Razlika nije u izgovoru ``Linux'', nego u jeziku kojim vas Linus
pozdravlja.
Za one koji nemaju opreme ili volje: Linus izgovara Linux otprilike
kao Linus, gdje je i kao u ffeeeett, ali mnogo krace, a u poput skracene
verzije francuskog zvuka eu u ppeeuurr (izgovor kao u ppuutt vjerojatno moze
proci).
99.. CCeessttoo ssuussrreettaannee ppoorruukkee oo ggrreessccii..
99..11.. MMooddpprroobbee nnee mmoozzee nnaaccii mmoodduull ````XXXXXX'''' ii sslliiccnnee ppoorruukkee..
Ovakve se poruke uglavnom pojavljuju pri dizanju ili gasenju sustava.
Ako se modprobe, insmod ili rmmod zale o nemogucnosti pronalazenja
modula, datoteci /etc/modules.conf ili /etc/modutils/aliases, koju vec
imate, dodajte slijedece.
alias off
I koristite ime modula koje se pojavljuje u poruci o gresci.
[J.H.M. Dassen]
99..22.. UUnnkknnoowwnn tteerrmmiinnaall ttyyppee lliinnuuxx ii sslliiccnnoo..
U ranim 1.3.x kernelima predodredeni tip terminala za konzolu se
promijenio iz console u linux. Morate editirati /etc/termcap i
promijeniti red
console|con80x25:\
u
linux|console|con80x25:\
(Tu ce mozda biti i dodatni dumb -- ako je tako, izbrisite ga.)
Kako bi editor proradio mozda cete morati napisati
TERM=console
(u bashu ili kshu) odnosno
setenv TERM console
(csh, tcsh).
Neki programi umjesto /etc/termcap koriste /usr/lib/terminfo. Za takve
programe nadogradite terminfo, koji je dio ncursesa.
99..33.. llpp11 oonn ffiirree
To je sala/tradicionalna poruka koja pokazuje kako je vas tiskac
prijavio nekakvu gresku, ali ta greska nije valjana. To je mozda zbog
nekakvog I/O ili IRQ konflikta -- provjerite kako je vasa kartica
namjestena. Neki ljudi kazu da ovu poruku dobiju kad im je tiskac
ugasen. Valjda nije stvarno zapaljen...
U novijim kernelima ta poruka izgleda kao lp1 reported invalid error
status (on fire, eh?).
99..44.. IINNEETT:: WWaarrnniinngg:: oolldd ssttyyllee iiooccttll...... ccaalllleedd!!
Pokusavate koristiti stare alate za namjestanje mreze. Novi se mogu
naci na
(samo
izvorni kod, bojim se).
Primjetite da ih se ne moze koristiti potpuno isto kao i stare. Za
upute o tocnom postavljanju starih mreznih programa pogledajte NNEETT--22
HHOOWWTTOO. Jos bolje, pogledajte NNEETT--33 HHOOWWTTOO i nadogradite svoj mrezni
softver.
99..55.. lldd:: uunnrreeccooggnniizzeedd ooppttiioonn ''--mm448866''
Imate staru verziju lda. Instalirajte noviji binutils -- on sadrzi
svjeziji ld. Na
potrazite binutils-2.6.0.2.bin.tar.gz.
99..66.. GGCCCC kkaazzee IInntteerrnnaall ccoommppiilleerr eerrrroorr
Ako se greska ponavlja (tj. uvijek dogada na istom mjestu u istoj
datoteci -- cak i nakon sto ste ponovno digli sustav, na stabilnom
kernelu) otkrili ste gresku u GCC-u. Za detalje o prijavljivanju
greske pogledajte Info dokumentaciju GCC-a (u Emacsu napisite C-i i,
pa u izborniku izaberite GCC) -- prije toga provjerite da li imate
najnoviju verziju.
To vjerojatno nije problem specifican za Linux. Ako niste kompajlirali
program koji kompajliraju i mnogi drugi korisnici Linuxa, poruke o
gresci nemojte slati u comp.os.linux grupe.
Ako se problem ne moze ponoviti, mozda imate greske u memoriji --
pogledajte ``make kaze Error 139''.
99..77.. mmaakkee kkaazzee EErrrroorr 113399
Vas je kompajler (gcc) izbacio core. Vjerojatno imate pokvarenu,
pogresnu ili staru verziju GCC-a -- nabavite najnovije izdanje. Moguce
je i da vam je ponestalo swapa -- za vise informacija pogledajte
pitanje ``Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/...''.
Ako to ne sredi problem, vjerojatno se pojavljuju greske u memoriji
ili na disku. Provjerite da li su takt, wait stanja i vrijeme
osvjezavanja za vase SIMM-ove i kes tocni (i hardverski prirucnici
ponekad nisu u pravu). Ako je tako, imate neke cudne SIMM-ove ili
nepouzdanu maticnu plocu ili tvrdi disk ili kontroler.
Linux je, kao i svaki drugi Unix, odlican za testiranje memorije --
puno bolji od programa iste svrhe pod MS-DOS-om.
Cuo sam da neki klonovi x87 koprocesora mogu uzrokovati probleme.
Probajte kompajlirati kernel s emulacijom koprocesora (pitanje ``Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''); mozda cete morati na LILO
promptu navesti opciju nnoo338877 kako bi prisilili kernel da koristi
emulaciju ili ce mozda raditi i koristiti '387, s ukljucenom, ali
uglavnom nekoristenom matematickom emulacijom.
Vise informacija o ovom problemu nalazi se na WWW-u na
.
99..88.. sshheellll--iinniitt:: ppeerrmmiissssiioonn ddeenniieedd kkaadd ssee llooggiirraamm..
Vas root direktorij i svi direktoriji do vaseg home direktorija moraju
imati dozvole za citanje i izvrsavanje sviju. O rjesavanju tog
problema pogledajte man stranicu chmoda ili neku knjigu o Unixu.
99..99.. NNoo uuttmmpp eennttrryy.. YYoouu mmuusstt eexxeecc...... kkaadd ssee llooggiirraamm..
Zeznut vam je /var/run/utmp. U svom /etc/rc.local odnosno /etc/rc.d/*
morate imati
> /var/run/utmp
Pogledajte pitanje ``Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to
sredim.''. Na nekim starijim sustavima utmp takoder moze biti u
/var/adm/ ili /etc/.
99..1100.. WWaarrnniinngg ---- bbddfflluusshh nnoott rruunnnniinngg..
Moderni kerneli koriste bolju strategiju pisanja kesiranih blokova na
disk. Uz promjene u kernelu, to ukljucuje zamjenu starog programa
update koji je sve pisao otprilike svakih 30 sekundi s osjetljivijim
demonom (zapravo parom demona), poznatim kao bdflush.
Nabavite bdflush-n.n.tar.gz s istog mjesta kao i izvorni kod kernela
(pitanje ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''),
kompajlirajte ga i instalirajte. Trebao bi se pokretati prije
uobicajenih provjera datotecnih sustava. Dobro ce raditi i uz starije
kernele, pa nema potrebe zadrzavati stari update.
99..1111.. WWaarrnniinngg:: oobbssoolleettee rroouuttiinngg rreeqquueesstt mmaaddee..
O ovom se ne morate brinuti. Poruka znaci da je vasa verzija routea
malo zastarjela u odnosu na kernel. Poruka ce nestati ako nabavite
novu verziju routea s mjesta odakle ste nabavili izvorni kod kernela
(pitanje ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?'').
99..1122.. EEXXTT22--ffss wwaarrnniinngg:: mmoouunnttiinngg uunncchheecckkeedd ffiilleessyysstteemm..
Pokrenite e2fsck (odnosno fsck -t ext2 ako imate fsck sucelje) uz
opciju -a kako bi maknuo ddiirrttyy oznaku, a zatim cisto demontirati
particiju tokom svakog gasenja sustava.
Najlaksi nacin da to napravite je nabaviti najnoviji fsck, umount i
shutdown iz paketa util-linux Rika Faitha (pitanje ``Gdje da FTP-om
nabavim Linux materijale?''). Provjerite da li ih vase /etc/rc*/
skripte tocno kioriste.
Napomena: ne pokusavajte provjeriti datotecni sustav koji je montiran
za pisanje -- to vrijedi i za root particiju ako niste vidjeli
VFS: mounted root ... read-only
pri dizanju sustava. Stvari trebaju biti postavljene tako da se root
datotecni sustav prvo montira samo za citanje, provjerava ako je
potrebnno, a zatim ponovno montira za citanje i pisanje. Vise o tome
procitajte u dokumentaciji util-linuxa.
Primjetite da mountu trebate dati opciju -n da ne bi pokusao osvjeziti
/etc/mtab jer se root datotecni sustav jos uvijek moze samo citati --
inace mount ne bi radio.
99..1133.. EEXXTT22--ffss wwaarrnniinngg:: mmaaxxiimmaall ccoouunntt rreeaacchheedd..
To je poruka kernela kod montiranja datotecnog sustava koji je oznacen
kao cist, ali je ``broj montiranja od zadnje provjere'' dosegao
odredenu vrijednost. Rjesenje je nabavljanje najnovije verzije ext2fs
alata (e2fsprogs-0.5b.tar.gz u vrijeme pisanja) s uobicajenih mjesta
(pitanje ``Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?'').
Maksimalni broj montiranja moze se pregledati i promijeniti pomocu
programa tune2fs iz tog paketa.
99..1144.. EEXXTT22--ffss wwaarrnniinngg:: cchheecckkttiimmee rreeaacchheedd..
Kernel od verzije 1.0 podrzava provjeravanje datotecnog sustava na
osnovu proteklog vremena od zadnje provjere kao i broja montiranja.
Nabavite najnoviju verziju ext2fs alata (pogledajte ``EXT2-fs warning:
maximal count reached.'').
99..1155.. ddff kkaazzee CCaannnnoott rreeaadd ttaabbllee ooff mmoouunntteedd ffiilleessyysstteemmss..
Vjerojatno je nesto pogresno u vasoj /etc/mtab ili /etc/fstab
datoteci. Ako imate noviju verziju mounta, /etc/mtab bi se pri dizanju
trebao isprazniti ili izbrisati (u /etc/rc.local odnosno /etc/rc.d/*)
s necim poput
rm -f /etc/mtab*
Kod nekih verzije SLS-a u /etc/rc* se pomocu rdeva o root particiji
stvara zapis u /etc/mtab. To je nepravilno -- novije verzije mounta
rade to automatski.
Neke druge verzije SLS-a imaju red u /etc/fstab koji izgleda ovako:
/dev/sdb1 /root ext2 defaults
To je krivo. /root bi trebao biti jednostavno /.
99..1166.. ffddiisskk kkaazzee PPaarrttiittiioonn XX hhaass ddiiffffeerreenntt pphhyyssiiccaall//llooggiiccaall......
Ako je broj particije (X) 1, radi se o istom problemu kao u ``fdisk:
Partition 1 does not start on cylinder boundary''
.
Ako particija pocinje ili zavrsava na cilindru s brojem vecim od 1024,
ovo se dogada jer se standardni DOS format informacija o geometriji na
particijskoj tabeli ne moze suociti s vise od 10 bitova. Pogledajte
pitanje ``Kako natjerati Linux da radi s mojim diskom?''.
99..1177.. ffddiisskk:: PPaarrttiittiioonn 11 ddooeess nnoott ssttaarrtt oonn ccyylliinnddeerr bboouunnddaarryy
Verzija fdiska koja dolazi s mnogim Linux sustavima stvara particije
koje ne mogu proci na vlastitim testovima. Nazalost, ako ste vec
instalirali svoj sustav ne mozete puno poduzeti, osim kopiranja
podataka s particije, njenog brisanja i ponovnog stvaranja i kopiranja
podataka natrag.
Problem mozete izbjeci nabavljanjem najnovije verzije fdiska iz paketa
util-linux Rika Faitha (na svim glavnim FTP arhivama). Takoder, ako
vam treba particija 1 koja pocinje na prvom cilindru, ovako mozete
dobiti particiju koja se svida fdisku:
· Normalno stvorite particiju 1. Ispis pomocu p dat ce poruku o
gresci.
· Napisite u za pretvaranje jedinica u sektore, a zatim ponovo p.
Zapisite broj iz stupca EEnndd.
· Izbrisite particiju 1.
· Dok ste jos u sektorima, ponovno stvorite particiju 1. Prvi sektor
treba odgovarati broju sektora na traci. To je broj sektora u prvom
redu ispisa preko p. Neka zadnji sektor odgovara vrijednosti iz 2.
koraka.
· Napisite u za prelazak u cilindre i nastavite s drugim particijama.
Poruku o nezauzetim sektorima zanemarite -- odnose se na sektore prve
trake, izuzevsi MBR, koji se ne koriste ako prvu particiju zapocnete u
2. traci.
99..1188.. ffddiisskk kkaazzee:: ppaarrttiittiioonn bb hhaass aann oodddd nnuummbbeerr ooff sseeccttoorrss..
U particioniranju PC diskova koriste se sektori od 512 bajtova, no
Linux koristi blokove od 1 KB. Ako imate particiju s neparnim brojem
sektora zadnji se sektor ne koristi. Poruku zanemarite.
99..1199.. mmttoooollss kkaazzuu ccaannnnoott iinniittiiaalliissee ddrriivvee XXYYZZ
To znaci da mtools ne moze pristupiti disku. To moze biti iz nekoliko
razloga.
Cesto se radi o netocnim dozvolama uredaja disketnog pogona (/dev/fd0*
i /dev/fd1*) -- korisnik koji pokrece mtools mora imati odgovarajuci
pristup. Za detalje pogledajte man stranicu chmoda.
Vecina verzija mtoolsa koji se distribuiraju s Linux sustavima (ne
standardna GNU verzija) za pronalazenje uredaja i gustoca koriste
sadrzaj datoteke /etc/mtools, a ne informacije ukljucene u izvrsnu
datoteku. Greske u toj datoteci cesto uzrokuju probleme. O tome cesto
nema dokumentacije.
Za najlaksi nacin pristupanja vasim MS-DOS datotekama (posebno onima
na particiji tvrdog diska) pogledajte pitanje ``Kako pristupiti
datotekama na DOS particiji ili disketi?''. Napomena -- nikad nemojte
koristiti mtools za pristupanje datotekama na vec montiranoj particiji
ili disketi!
99..2200.. NNaa ppoocceettkkuu ddiizzaannjjaa:: MMeemmoorryy ttiigghhtt
To znaci da imate vrlo velik kernel, pa Linux mora izvoditi neke
posebne carolije u radu s memorijom kako bi se dignuo preko BIOS-a.
Nema veze s kolicinom vase fizicke memorije. Poruku zanemarite ili
napravite kernel koji sadrzi samo podrsku i mogucnosti koje vam
trebaju (pitanje ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?'').
99..2211.. ssyysslloogg mmii kkaazzee ````eenndd__rreeqquueesstt:: II//OO eerrrroorr,, ......''''..
Ova i slicne poruke skoro uvijek znace hardversku gresku u radu s
tvrdim diskom.
To je cesto simptom defektnog tvrdog diska. Jedini nacin izbjegavanja
daljnjeg gubitka podataka je potpuno gasenje sustava. Zatim morate
provjeriti da li podaci na disku imaju rezervne kopije i rezervne
kopije vratiti ih na ispravan tvrdi disk.
Ova poruka moze znaciti i los spoj s diskom, pogotovo na sustavu kojeg
ste sami sastavili. Ako instalirate IDE disk, _U_V_I_J_E_K koristite nove
kablove. To je vjerojatno dobro ciniti i kod SCSI diskova.
U jednom slucaju ova je greska koincidirala s losim spojem izmedu
maticne ploce i kucista. Prije okrivljavanja samog tvrdog diska
provjerite da li su sve elektricne veze ciste i cvrste.
[Peter Moulder, Theodore T'so]
99..2222.. YYoouu ddoonn''tt eexxiisstt.. GGoo aawwaayy..
Ovo nije virusna infekcija :-). Dolazi od programa kao sto su write,
talk i wall ako UID uz koji ih pokrecete ne odgovara valjanom
korisniku (vjerovatno zbog greske u /etc/passwd) ili zbog toga sto
sesija (tocnije pseudoterminal) koju koristite nije pravilno zapisana
u datoteci utmp (vjerojatno zbog toga sto ste je cudno pokrenuli).
1100.. XX WWiinnddooww SSyysstteemm..
1100..11.. PPooddrrzzaavvaa llii LLiinnuuxx XX WWiinnddooww??
Da. Linux koristi XFree86 (trenutna verzija je 3.3.2, zasnovana na
X11R6). Treba vam graficka kartica koju XFree86 podrzava. Za vise
detalja pogledajte LLiinnuuxx XXFFrreeee8866 KKAAKKOO.
U danasnje vrijeme vecina distribucija Linuxa dolazi s instalacijom X-
a.
Medutim, mozete ga i sami instalirati ili nadograditi s
i njegovih mirrora.
1100..22.. GGddjjee nnaabbaavviittii XXFF8866CCoonnffiigg kkoojjii ooddggoovvaarraa mmoomm ssuussttaavvuu??
Pogledajte LLiinnuuxx XXFFrreeee8866 KKAAKKOO, novije verzije IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg
SSttaarrtteedd i upute za program XF86Setup.
Sadrzaj XF86Config datoteke ovisi o kombinaciji vase graficke kartice
i monitora. Moze se konfigurirati rucno ili pomocu alata XF86Setup.
Procitajte upute koje dolaze uz XFree86, u /usr/X11R6/lib/X11/etc.
Datoteka koja vam je vjerojatno najpotrebnija je README.Config.
_N_e_m_o_j_t_e koristiti obicnu kopiju datoteke XFree86.eg, primjera koji
dolazi s novijim verzijama XFree86, jer krivi video taktovi mogu
ostetiti monitor.
Molim vas, nemojte u comp.os.linux.x slati zahtjeve za XF86Config niti
odgovarati na njih.
1100..33.. xxtteerrmm llooggiinnii ccuuddnnoo ssuu pprriikkaazzaannii uu wwhhoo,, ffiinnggeerr..
xterm koji dolazi s XFree86 2.1 i starijim ne razumije tocno format
koji Linux koristi za datoteku /var/adm/utmp gdje sustav zapisuje tko
se logirao. Zato ne postavlja tocno sve informacije.
xtermovi u XFree86 3.1 i novijim nemaju taj problem.
1100..44.. NNee mmoogguu nnaattjjeerraattii XX WWiinnddooww ddaa rraaddii kkaakkoo ttrreebbaa..
Procitajte XXFFrreeee8866 KKAAKKOO -- pogledajte dio s pitanjima i odgovorima.
Pokusajte citati comp.windows.x.i386unix -- procitajte FFAAQQ te grupe.
Molim vas, nemojte slati pitanja o X Windowu ili XFree86 u
comp.os.linux.x ako nisu specificna za Linux.
1111.. PPiittaannjjaa oo vvrrlloo ssttaarroomm ssooffttvveerruu..
Pitanja u ovom dijelu vazna su samo za korisnike koji koriste softver
stariji od barem tri mjeseca.
Javite mi ako ovdje nadete odgovor na svoj problem jer ce nekoristena
pitanja polako nestajati (pitanje ``Komentari su dobrodosli.'').
1111..11.. ffddiisskk kkaazzee ccaannnnoott uussee bbbbbb sseeccttoorrss ooff tthhiiss ppaarrttiittiioonn..
Na pocetku Linux je podrzavao samo Minix datotecni sustav koji ne moze
biti veci od 64 MB po particiji. U sadasnjim, naprednijim datotecnim
sustavima tog ogranicenja nema, kao sto je ext2fs (druga verzija
Extended (prosirenog) datotecnog sustava, "standardnog" Linux
datotecnog sustava).
Ako namjeravate koristiti ext2fs, ovu poruku mozete zanemariti.
1111..22.. ssee.. GGCCCC ppoonneekkaadd kkoorriissttii ooggrroommnnee kkoolliicciinnee vviirrttuuaallnnee mmeemmoorriijjee ii
ssrruussii
Starije verzije GCC-a imale su gresku zbog koje su koristile puno
memorije ako ste pokusali kompajlirati program koji sadrzava veliku
tablicu statickih podataka.
Mozete nadograditi svoju verziju GCC ili dodati jos swapa ako je
potrebno, ili jednostavno cekati da se zavrsi kompajliranje.
1122.. KKaakkoo ddoobbiittii ddaalljjnnjjuu ppoommoocc..
1122..11.. JJooss uuvviijjeekk nniissttee ooddggoovvoorriillii nnaa mmoojjee ppiittaannjjee!!
Molim vas, prije slanja poruke procitajte ovaj odgovor u cjelosti.
Znam da je malo poduzi, ali mozda upravo namjeravate ispasti budala
ispred 50 000 ljudi i potrositi stotine sati njihova vremena. Zar ne
mislite da vrijedi potrositi malo svog vremena i slijediti ove upute?
Ako mislite da je neki odgovor nepotpun ili netocan, posaljite poruku
Robertu Kieslingu na kiesling@ix.netcom.com.
Procitajte odgovarajuce knjige LDP-a -- pogledajte pitanje ``Gdje da
nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?''.
Ako ste novi na Unixu, procitajte ccoommpp..uunniixx..qquueessttiioonnss FFAAQQ i FAQ-ove
svih ostalih comp.unix grupa koje bi mogle biti vazne.
Linux ima toliko zajednickog s komercijalnim Unixima da ce skoro sve
sto tamo procitate vrijediti za Linux. Ti FAQ-ovi se, kao i svi
ostali, mogu naci na
(ako nemate pristupa FTP-om, mail-server@rtfm.mit.edu vam ih moze
poslati). rtfm-ove FAQ arhive prenose se na razne posluzitelje --
pogledajte IInnttrroodduuccttiioonn ttoo **..aannsswweerrss ppoossttiinngg na svom news posluzitelju
ili u poddirektoriju news-answers/introduction navedenog direktorija.
Provjerite KAKO koji govori o toj temi, ako ga ima, ili odgovarajuci
pod-FAQ dokument starog stila. Provjerite FTP arhive.
Pokusajte eksperimentirati -- to je najbolji nacin upoznavanja Unixa i
Linuxa.
Procitajte dokumentaciju. Pogledajte man stranice (ako za njih ne
znate, napisite man man; man -k cesto ispisuje korisne i vazne
man stranice).
Pogledajte Info dokumentaciju (u Emacsu napisite C-h i, tj.
-, a zatim ). Tu nije rijec samo o Emacsu. Na primjer, tu
je i dokumentacija GCC-a.
Cesto ce uz paket biti i datoteka README koja daje uputstva za
instaliranje i/ili koristenje.
Provjerite da li imate pokvarenu ili zastarjelu kopiju programa u
kojem je problem. Ako je moguce, skinite ga opet i ponovno
instalirajte -- vjerojatno ste prvi put pogrijesili.
Pratite comp.os.linux.announce -- tamo se cesto pojavljuju vrlo vazne
informacije za sve korisnike Linuxa.
Opcenita pitanja o X Windowu pripadaju u comp.windows.x.i386unix, a ne
u comp.os.linux.x. No prije slanja poruke malo citajte grupu (kao i
FFAAQQ).
Samo ako napravite sve ove stvari i jos uvijek niste rijesili problem,
posaljite poruku u odgovarajucu comp.os.linux grupu. Prije toga
procitajte slijedece pitanje, ``Sto staviti u molbu za pomoc.''.
1122..22.. SSttoo ssttaavviittii uu mmoollbbuu zzaa ppoommoocc..
Molim vas, ovaj savjet o pisanju poruke procitajte pazljivo. Potpuna
poruka znatno ce povecati sanse da strucnjak i/ili drugi korisnik ima
dovoljno informacija i motivacije za odgovor.
Ovaj savjet vrijedi i za poruke koje traze savjet i osobne poruke
poslane strucnjacima i drugim korisnicima.
Svakako pruzite sve detalje problema, ukljucujuci:
· Tocno koji je program problematican. Ako ga znate, napisite broj
verzije, te odakle ste ga nabavili. Mnoge standardne naredbe
ispisat ce svoju verziju ako im date opciju --version.
· Koju distribuciju Linuxa koristite (Red Hat, Slackware, Debian ili
sto vec) i koju verziju te distribucije.
· Tocan i potpun tekst bilo kakvih poruka o gresci.
· Tocno kakvo ste ponasanje ocekivali i kakvo ste opazili. Dobar
nacin za pokazivanje ovoga je transkript rada s programom.
· Sadrzaj bilo kakvih konfiguracijskih datoteka koje program u
pitanju koristi, kao i svi povezani programi.
· Koju verziju kernela i djeljenih librarya imate instalirane.
Verziju kernela pokazat ce uname -a, a djeljenih librarya ls -l
/lib/libc.so.4.
· Ako se cini prikladnim, detalje o vasem hardveru. Ne bojte se
preduge poruke osim ako ukljucite velike dijelove izvornog koda ili
uuencode-anih datoteka, tako da nema straha od previse informacija.
Koristite jasnu, detaljnu temu poruke. Ne stvari kao sto je ``ne
radi'', ``Linux'', ``pomoc'' ili ``pitanje'' -- to vec znamo. Taj
prostor iskoristite za ime programa, dio poruke o gresci, sazetak
neobicnog ponasanja, itd.
Ako govorite o unable to handle kernel paging request poruci,
slijedite upute u README izvornog koda kernela za pretvaranje brojeva
u nesto razumljivije. Ako to ne napravite, nitko tko procita poruku
nece to moci umjesto vas jer se odnos brojeva i imena funkcija
razlikuje od jednog do drugog kernela.
Na pocetku poruke u jednom odlomku izlozite sazetak.
Na dnu trazite odgovore e-mailom i recite da cete poslati sazetak. To
poduprite pomocu Followup-To: posiljatelj. Nakon par ili tjedan dana
stvarno i posaljite sazetak. Nemojte samo spojiti odgovore koje ste
dobili -- sazmite ih. Takoder je dobra ideja staviti u temu svog
sazetka staviti rijec SAZETAK. Razmislite o slanju sazetka u
comp.os.linux.announce.
Provjerite da li vasa poruka ima neprikladno RReeffeerreenncceess zaglavlje. Ono
vas clanak oznacava kao dio niza kojem pripada clanak na kojeg ste se
referirali sto cesto uzrokuje brisanje zajedno s ostatkom dosadnog
niza.
Takoder mozete reci da ste procitali ovaj FFAAQQ i odgovarajuce KAKO-e --
tako je manje vjerojatno da ljudi preskoce vasu poruku.
Nemojte zaboraviti da ne biste trebali slati poruke poslane vama
osobno bez dopustenja posiljatelja.
1122..33.. ZZeelliimm nneekkoommee ppoossllaattii ppoorruukkuu oo ssvvoomm pprroobblleemmuu..
Pokusajte naci autora ili odrzavatelja kojeg god programa ili dijela
koji uzrokuje vase teskoce. Ako imate kontakt za svoju distribuciju
Linuxa, koristite njega.
Molim vas, u poruku stavite sve sto biste stavili u posting.
Na kraju, sjetite se da, unatoc tome sto vecina Linux zajednice
nastoji pomoci i odgovoriti na pitanja, pomoc trazite od neplacenih
dragovoljaca pa nemate pravo ocekivati odgovor.
1133.. AAddmmiinniissttrraattiivvnnee iinnffoorrmmaacciijjee ii zzaahhvvaallee..
1133..11.. KKoommeennttaarrii ssuu ddoobbrrooddoossllii..
Molim vas, posaljite mi svoje komentare o ovom FAQ-u.
Dodatne informacije za FFAAQQ prihvacam u bilo kojem formatu; svi se
prilozi, komentari i ispravci zahvalno prihvacaju.
Posaljite ih na kiesling@ix.netcom.com.
Ako se referirate na pitanje iz FFAAQQ--aa, meni je zgodnije da to cinite
tekstom pitanja, a ne njegovim brojem posto se brojevi pitanja
generiraju automatski i u izvornom kodu ih ne vidim.
Vise volim komentare na engleskom nego zakrpe -- kontekstualni diff mi
nije materinski jezik.
1133..22.. FFoorrmmaattii uu kkoojjiimmaa jjee oovvaajj FFAAQQ ddoossttuuppaann..
Ovaj dokument je dostupan kao ASCII tekstualna datoteka, HTML WWW
stranica, PostScript i Usenet poruka.
Svi se ti formati generiraju iz SGML izvornog koda pomocu SGMLToolsa i
LinuxDoc DTD-a.
HTML verzija ovog FFAAQQ-a dostupna je na
i drugim mjestima.
Usenet verzija redovito se salje u news.answers, comp.answers,
comp.os.linux.misc i comp.os.linux.announce. Arhivira se na
.
Najnovija tekstualna, HTML, SGML i PostScript verzija moze se naci u
Linux arhivi na sunsite.unc.edu te na
.
1133..33.. AAuuttoorrssttvvoo ii zzaahhvvaallee
Ovaj FAQ slaze i odrzava Robert Kiesling, kiesling@ix.netcom.com, uz
pomoc i komentare Linux aktivista iz cijelog svijeta.
Posebno hvala Mattu Welshu koji je moderirao comp.os.linux.announce i
comp.os.linux.answers, koordinirao HOWTO-e i napisao znacajan dio
mnogih; Gregu Hankinsu i Timothyu Bynumu, bivsem i sadasnjem
koordinatoru LDP-ovih HOWTO-a; Larsu Wirzeniusu i Mikki Rauhali,
bivsem i sadasnjem moderatoru comp.os.linux.announce; Marc-Michelu
Corsiniju koji je napisao prvi LLiinnuuxx FFAAQQ i Ianu Jacksonu, prethodnom
odrzavatelju FFAAQQ-a. Takoder hvala Romanu Maureru za njegove mnoge
dodatke i ispravke, posebno sto se tice evropskih WWW stranica,
prijevoda i drugih, opcenitih stvari.
Zadnja, ali ne i najmanja, hvala Linusu Torvaldsu i drugima koji su
pridonijeli Linuxu sto su nam dali temu za pricanje!
1133..44.. OOddrriiccaannjjee ii aauuttoorrsskkaa pprraavvaa..
Ovaj dokument daje se ``kakav jest''. Za informacije koje sadrzi _n_e
_j_a_m_c_i se tocnost. Koristite ga na svoju odgovornost.
LLiinnuuxx cceessttoo ppoossttaavvlljjaannaa ppiittaannjjaa uuzz ooddggoovvoorree je (C) 1997., 1998.
Robert Kiesling, kiesling@ix.netcom.com, pod licencom Linux
Documentation Projecta. Potpuni tekst LDP copyrighta dostupan je
anonimnim FTP-om sa sunsite.unc.edu, iz direktorija
/pub/Linux/docs/LDP/, i naveden je ispod.
Dijelovi su (C) 1994., 1995., 1996. Ian Jackson, koji je prosli
odrzavatelj LLiinnuuxx FFAAQQ--aa.
LLiinnuuxx cceessttoo ppoossttaavvlljjaannaa ppiittaannjjaa uuzz ooddggoovvoorree mogu se reproducirati i
distribuirati u potpunosti (ukljucujuci dijelove o autoru, autorskim
pravima, licenci i obavijest o dozvoli) ako se za sam dokument ne
trazi naknada bez pristanka autora. To vrijedi i za ``postene''
iznimke kao sto su recenzije, oglasi te izvedena djela kao sto su
prijevodi.
Namjera ovom ogranicenju nije zabraniti naplacivanje usluge tiskanja
ili kopiranja dokumenta.
Za ova pravila mogu se naci iznimke. Rado cu odgovoriti na bilo kakva
pitanja o ovoj licenci. Posaljite mi poruku na kiesling@ix.netcom.com.
Kao sto navedena licenca kaze, ova ogranicena nastoje zastiti autore,
a ne ograniciti vas u poducavanju i ucenju.
_L_I_C_E_N_C_A _K_O_P_I_R_A_N_J_A _L_I_N_U_X _D_O_C_U_M_E_N_T_A_T_I_O_N _P_R_O_J_E_C_T_A
Zadnja promjena 6. sijecnja 1997.
Slijedeca licenca vrijedi za sva djela Linux Documentation Projecta.
Molimo vas da licencu procitate pazljivo -- pomalo slici GNU Opcoj
javnoj licenci, ali u nekoliko uvjeta se razlikuje od onoga na sto ste
mozda navikli. Ako imate bilo kakvih pitanja, posaljite ih LDP
koordinatoru, mdw@sunsite.unc.edu.
Prirucnici Linux Documentation Projecta mogu se reproducirati i
distribuirati, u cjelini ili djelomicno, pod slijedecim uvjetima:
Autorska prava na sve prirucnike Linux Documentation Projecta
posjeduju njihovi autori. ONI NISU U JAVNOM VLASNISTVU.
· Navedena obavijest o autorskim pravima i ova obavijest o dopustenju
mora se potpuno sacuvati na svim potpunim ili djelomicnim kopijama.
· Svaki prijevod ili izvedeni rad LLiinnuuxx IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg
SSttaarrtteedd prije distribucije autor mora napismeno odobriti.
· Ako distribuirate LLiinnuuxx IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd
djelomicno, upute za nabavljanje potpune verzije ovog prirucnika
moraju biti ukljucene, a sredstvo za nabavljanje potpune verzije
ponudeno.
· Mali dijelovi mogu se u drugim djelima reproducirati kao
ilustracije za kritike ili citati bez ove obavijesti o dopustenju
ako se pravilno navede izvor.
· GNU Opca javna licenca ispod navedena moze se reproducirati pod
uvjetima koji su u njoj dani.
Iznimke ovim pravilima mogu se odobriti u akademske svrhe: pisite
autoru i pitajte. Ova ogranicenja nastoje zastiti nas kao autore, a ne
ograniciti vas kao ucitelje i ucenike. Sav izvorni kod u LLiinnuuxx
IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd stavljen je pod GNU Opcu javnu
licencu, dostupnu anonimnim FTP-om s GNU arhiva.
_O_B_J_A_V_L_J_I_V_A_N_J_E _L_D_P_-_o_v_i_h _P_R_I_R_U_C_N_I_K_A
Ako ste iz izdavacke tvrtke zainteresirane u distribuiranju bilo kojeg
LDP prirucnika, nastavite citati.
Licencom danom u prethodnom dijelom, svakome je dopusteno objavljivati
i distribuirati tocne kopije prirucnika iz Linux Documentation
Projecta. Za to vam nije potrebno nase izricito dopustenje. Medutim,
ako zelite distribuirati prijevod ili izvedeni rad zasnovan na nekom
LDP-ovom prirucniku, morate dobiti dozvolu od autora, napismeno, prije
nego to ucinite.
Svi prijevodi i izvedeni radovi iz LDP-ovih prirucnika moraju biti
stavljeni pod Licencu Linux dokumentacije navedenu u prethodnom
dijelu. Dakle, ako kanite objaviti prijevod jednog od prirucnika, on
se mora moci slobodno distribuirati pod gornjim uvjetima.
Naravno, LDP-ove prirucnike mozete prodavati za zaradu. Ohrabrujemo
vas u tome. Medutim, nemojte zaboraviti da, posto se LDP-ovi
prirucnici mogu slobodno distribuirati, bilo tko, ako zeli, moze
besplatno fotokopirati ili distribuirati tiskane primjerke.
Ne zahtijevamo placanje tantijema od bilo kakve zarade na prodavanju
LDP-ovih prirucnika. Medutim, zeljeli bismo predloziti da, ako LDP-ove
prirucnike prodajete za zaradu, autoru ponudite tantijem ili dio svoje
zarade poklonite autoru, LDP-u u cjelini ili zajednici koja radi na
razvoju Linuxa. Takoder mozete autoru poslati jedan ili vise
besplatnih primjeraka LDP-ovog prirucnika kojeg distribuirate.
Pokazivanje vase podrske LDP-u i Linux zajednici bit ce vrlo cjenjeno.
Zeljeli bismo biti obavjesteni o bilo kakvih nakanama izdavanja ili
distribuiranja LDP-ovih prirucnika -- samo kako bi znali kada ce
postati dostupni. Ako izdajete ili namjeravate izdati neki LDP-ov
prirucnik, molim vas, posaljite poruku Mattu Welshu (e-mail
mdw@sunsite.unc.edu).
Ohrabrujemo distributere Linux softvera u distribuiranju LDP-ovih
prirucnika (kao sto je IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd GGuuiiddee) zajedno
s njihovim softverom. Namjera LDP-ovih prirucnika je postati
``sluzbena'' Linux dokumentacija, pa bismo voljeli vidjeti tvrtke koje
postom distribuiraju softver kako zajedno s njime pakiraju LDP-ove
prirucnike. Nadamo se da ce, dok sazrijevaju, LDP-ovi prirucnici
bolje ispuniti taj cilj.
Matt Welsh, mdw@sunsite.unc.edu
1144.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd
Najnovija verzija ovog prijevoda moze se naci na
. Odrzava ga Matej
Vela, mvela@public.srce.hr. Svi su prilozi, primjedbe i prijedlozi
dobrodosli.
.